Vanredno stanje produženo je u gradovima Oš i Uzgen i u Aravanskoj i Kara-Sujskoj oblasti, javila je ruska agencija Interfaks.
Vlasti u Ošu, gdje su 10. juna izbili sukobi koji su se narednog dana proširili na susjednu oblast Džalalabad, počele su da uklanjaju barikade u centru grada, ukazujući da je to neophodno kako bi se ponovo uspostavio normalan život.
Međutim, u dijelovima grada u kojima se nalaze Uzbeci, koji strahuju od novog vala nasilja, još uvijek su raspoređeni automobili, gume i gomile starog gvožđa, javio je Reuters.
U etničkim sukobima na jugu Kirgistana raseljeno je 400.000 ljudi, koji su sada smješteni u kampovima uz granicu sa Uzbekistanom.
Ujedinjene nacije su saopćile da je pomoć potrebna za milion osoba u Kirgistanu i Uzbekistanu, uključujući izbjeglice i interno raseljene, dok humanitarne organizacije navode da su stanovništvu najpotrebniji hrana, voda, lijekovi i krov nad glavom.
SAD i Rusija koje imaju vojne baze u Kirgistanu, zabrinute su da bi nemiri u toj zemlji mogli da se prošire na druge dijelove centralne Azije.
Američki izaslanik za centralnu Aziju Robert Blake, koji je jučer boravio u Kirgistanu, dan pošto je State department nagovijestio da je za međuetničko nasilje u toj zemlji odgovoran svrgnuti kirgistanski predsjednik Kurmanbek Bakijev, izjavio je nakon razgovora sa kirgiskim zvaničnicima da je neophodno provesti međunarodnu istragu kako bi se utvrdili uzroci nasilja.
Privremena vlada Kirgistana za nasilje optužuje sljedbenike bivšeg predsjednika Bakijeva.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
