Biti Jevrej ili imati jevrejsko porijeklo u zemlji u kojoj je tako dugo bio prisutan antisemitizam bilo je sramota, pogotovo ako je to bio osnivač Sovjetskog saveza, koga i dan danas poštuje veliki broj starijih Rusa, prenpsi agencija AP.
Među brojnim eksponatima nalazi se pismo koje je Lenjinova starija sestra Ana Uljanova 1932. godine poslala Josifu Staljinu u kome piše da im je djeda po majčinoj liniji bio Jevrej iz Ukrajine koji je prešao u hrišćanstvo da bi izbjegao ''Blijeda naselja'' i kako bi mogao da se školuje.
"Djed je, prema podacima iz krštenice, rođen u siromašnoj jevrejskoj porodici u Žitomiru, gradiću na zapadu Ukrajine", piše Uljanova i dodaje da je prava šteta što Lenjin nije znao da je Jevrejin, s obzirom da je imao lepo mišljenje o njima.
Za vrijeme carske Rusije većini Jevreja omogućen je stalan boravak samo u određenim oblastima koje su bile na teritoriji današnje Litvanije, Bjelorusije, Poljske, Moldavije, Ukrajine i u zapadnoj Rusiji. Te oblasti su bile poznate kao "Blijeda naselja".
Vladimir Iljič Uljanov, kako je bilo Lenjinovo pravo ime, rođen je aprila 1870. godine u uglednoj porodici. Otac je bio upravnik školskog odbora u ruskom gradu Simbirsku, kasnije Uljanovsku, a majka kćerka ljekara.
Lenjin mu je bio publicistički i revolucionarni pseudonim, koji je dao sebi po sibirskoj rijeci Leni u znak sjećanja na tamošnji progrom odnosno masovno nasilje nad radnicima u vrijeme carske Rusije.
S progonom Jevreja se prestalo u doba Lenjina, ali je to kratko trajalo jer je već početkom 30-tih godina prošlog stoljeća Staljin, Lenjinov nasljednik, sve Sovjetske Jevreje protjerao na granicu s Kinom.
Uljanova je pisala Staljinu i zamolila ga da javnosti objavi Lenjinovo jevrejsko porijeklo, smatrajući da će tako zaustaviti antisemistički pokret koji je bio sve jači.
"Staljin je, međutim, jednostavno ignorisao njenu molbu i naredio joj da šuti i nikako ne otkriva da je Lenjin Jevrej. Kasnije je Olga Uljanova, Lenjinova bratanica, u zvaničnoj biografiji napisala da porodica ima samo ruske, njemačke i švedske korijene", rekla je kustos izložbe Tatjana Koloskova.
Kolovska je objasnila da su historičari pismo Ane Uljanove pronašli 90-tih godina prošlog stoljeća, ali je njegova autentičnost bila dugo vremena osporavana.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
