{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prihvaćen pakt za euro

F
25.3.2011. u 08:23
0
0
Prihvaćen pakt za euro
0
Prihvaćen pakt za euro
Foto: AFP
Čelnici Evropske unije prihvatili su u četvrtak navečer pakt za euro koji bi trebao omogućiti ekonomijama eurozone da se suoče sa sadašnjom krizom i spriječiti ponavljanje novih dužničkih kriza.
Riječ je o dogovoru koji su prvobitno inicirali Njemačka i Francuska pod imenom pakt za konkurentnost. Kasnije je ime promijenjeno u pakt za euro, a sada je dobio konačno ime "pakt za euro plus".

"Prihvatili smo pakt za euro plus. Sada ga zovem pakt za euro plus iz dva razloga. Prvi je što zemlje članice euro zone žele uraditi više: one dijele istu valutu i žele poduzeti dodatne napore koji idu preko postojećih obaveza. Drugi razlog je taj što je on otvoren i za druge zemlje, koje nisu u eurozoni", izjavio je predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy na konferenciji za novinare nakon završetka prvog dana dvodnevnog samita EU-a.

Van Rompuy je izrazio zadovoljstvo što je šest zemalja najavilo da će se pridružiti paktu: Danska, Poljska, Latvija, Litva, Bugarska i Rumunija.

Pakt predviđa strukturalne reforme u zemljama članicama kako bi povećale konkurentnost svoje ekonomije. Riječ je o poticanju zaposlenosti i održivih javnih finansija, razvoju sistema plata kako bi se cijena rada uskladila s produktivnošću, prilagodbi penzionog sistema demografskoj situaciji i ograničavanju ranog odlaska u
penziju.

Van Rompuy je rekao da je također prihvaćena konačna odluka o uspostavi evropskog mehanizma za stabilnost (ESM), koji će od sredine 2013. godine zamijeniti privremeni Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF).

Za ESM će trebati osigurati 700 milijardi eura da bi njegov stvarni zajmodavni kapacitet iznosio 500 milijardi eura. Od toga iznosa zemlje članice, svaka prema svojoj ekonomskoj snazi, uplaćuju 80 milijardi, a preostalih 620 milijardi eura bilo bi u obliku garancija. Na samitu je prihvaćen zahtjev Njemačke, na koju otpada najveći dio tereta, da zemlje članice uplate svoje doprinose u razdoblju od pet godina, počevši od 2013. godine.

Prvobitno je bilo dogovoreno da zemlje članice trebaju uplatiti polovinu svog doprinosa do 1. jula 2013. godine, a drugu polovinu u tri isplate tokom sljedeće tri godine.

Odluka o povećanju stvarnog zajmodavnog kapaciteta EFSF-a na 440 milijardi eura bit će potvrđena u junu, dodao je Van Rompuy. EFSF na papiru raspolaže s 440 milijardi eura, ali njegov stvarni zajmodavni kapacitet iznosi tek 250 milijardi, jer preostali dio otpada na garancije kako bi fond imao najviši kreditni rejting. Dogovoreno je da se njegov stvarni zajmodavni kapacitet poveća na 440 milijardi, ali će to morati čekati novu vladu u Finskoj.

Van Rompuy je na konferenciji za novinare istakao da mjere koje se tiču ekonomija nisu donesene, "kao što se neki boje" radi demontiranja države blagostanja i socijalne zaštite. "Upravo obratno, cilj mjera je njihovo spašavanje. Mi želimo osigurati dovoljnu konkurentnost ekonomija, kako bi one mogle stvarati nova radna mjesta i održati životni standarda svih naših građana. O tome je samo riječ", rekao je Van Rompuy.

U četvrtak su u Bruxellesu prije početka samita sindikati organizirali velike demonstracije protiv najavljenih mjera, tražeći "pakt za solidarnost" umjesto "pakta za euro", koji po njima predviđa kresanje stečenih socijalnih prava.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: