U zajedničkom saopćenju dvije strane su navele da ne pregovaraju direktno, već uz pomoć turskih posrednika, ali su obećale da će njihov dijalog biti ozbiljan i trajan.
Ako se taj proces nastavi direktnim razgovorima i dovede do sporazuma o vraćanju Golanske visoravni, koju je Izrael okupirao još 1967. godine, to će predstavljati vrlo rijedak pomak naprijed u arapsko-izraelskom sukobu, napominje Financial Times.
Pitanje koje se uvijek nameće kada počnu neki razgovori na Bliskom istoku, piše uvodničar The Guardiana, jeste da li oni predstavljaju tek privremeno zalječenje nekoga nerješivog problema ili pak označavaju početak velikih promjena.
Mirovni pregovori između Izraela i Sirije mogu propasti iz više razloga: izraelski premijer Ehud Olmert u petak će biti saslušan u policiji u vezi s optužbama za korupciju i sve su veće šanse da se protiv njega podigne optužnica, dok se mirovni pregovori pokrenuti prošle godine u Annapolisu s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abbasom primiču ćorsokaku.
Mnogi primjećuju da je vrlo zanimljivo to što je Olmert baš u ovom trenutku, kada je njegov kredibilitet u zemlji pao na do sada najniži nivo i kada se politika prema Palestincima raspada, otvorio novi front sa Sirijom.
Značaj pregovora s Damaskom, usprkos svemu tome, ne može se tek tako umanjiti, mada se postavlja pitanje, primjećuje autor redakcijskog komentara u Guardianu, da li izraelski premijer, čak i u slučaju da se na razgovorima u Turskoj ipak nešto postigne, ima moralni autoritet da to proda sumnjičavom javnom mnijenju u svojoj zemlji.
Trener Crvene zvezde "opleo" po Feđi Dudiću: Kao stranac pokazuje veliko nepoštovanje
