Sveti Otac, koji u prvu posjetu nekoj muslimanskoj zemlji stiže dva mjeseca nakon što je citirajući bizantskog cara o islamu kao vjeri nasilja uvrijedio muslimane, a zatim se i izvinio, ne odustaje od puta i pored protesta i navodno brojnih potencijalnih napadača na koje ga je mjesecima ranije upozorio Ali Agca, atentator na njegova prethodnika Ivana Pavla II.
"Oči cijelog svijeta bit će uprte u Tursku... U njezinom je interesu da je Papa napusti s pozitivnim dojmom o našoj zemlji", kazao je na sedmičnoj konferenciji za novinare u Ankari glasnogovornik policije Ismail Caliskan.
"Papa će u Turskoj biti siguran koliko i u Vatikanu", ustvrdio je parlamentarni zastupnik vladajuće stranke AK prošle sedmice kada je policija privela 40-ak sudioniuka protesta koji su nakratko zauzeli Aju Sofiju (danas muzej, a nekada crkvu pretvorenu u džamiju) koju bi Benedikt trebalo da posjeti.
Pravi cilj Papina pohoda nije jačanje veze katolika s islamom, vjerom gotovo 70 miliona Turaka, već s 250 miliona pravoslavaca u svijetu, u težnji za neizvjesnim jedinstvom kršćanskih crkava, ocijenio je za agenciju Reuters Thomas Fitzgerald, dekan Grčke pravoslavne teološke škole u Brooklineu (Massachusetts).
Fitzgerald vidi "povijesnu posjetu u životu Crkve" i "duboku simboliku u sastanku dvojice prevažnih kršćanskih poglavara", Benedikta XVI i carigradskog ekumenskog patrijarha Bartolomeja I, koji će i zajedno moliti na blagdan Sv. Andrije apostola, utemeljitelja i zaštitnika carigradskog patrijarhata.
Teolozi prognoziraju da će dvojica poglavara pronaći mnogo zajedničkog u današnje vrijeme sve jačeg sekularizma, ali ne očekuju veće pomake prema zbližavanju dviju crkava razdvojenih hiljadu godina.
Tim više što je, za razliku od 1,1 milijarde rimokatolika pod jednim poglavarom, pravoslavlje podijeljeno te Bartolomej I, zadužen za 100.000 pravoslavaca u Turskoj, ali i za dijasporu u zapadnoj Evropi, Sjevernoj i Južnoj Americi, Okeaniji i na Bliskom istoku, ne može govoriti u ime pravoslavaca Grčke ili Rusije.
Agencija Reuters prenosi da bi Bartolomej mogao zatražiti od Pape pomoć pri ulasku Turske u Evropsku uniju i naglasiti da bi prijem 99-posto muslimanske zemlje bio korak prema izbjegavanju "sukoba civilizacija", između kršćana i islama.
A upravo o toj temi s Bendiktom XVI bi trebalo da razgovara i turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer, koji bi ga mogao "zapitati" zbog čega se usprotivio ulasku Turske u Evropsku uniju dok je još bio kardinal, komentira za agenciju France Presse Aytunc Altindal, turski pisac.
France Presse ocjenjuje da će Turska papi prirediti uljudan ali hladan doček te citira analitičare koji smatraju da je premijeru Recepu Tayyipu Erdoganu samit NATO-a u Rigi dobro došao da izbjegne susret s katoličkim poglavarom.
Tokom četverodnevne posjete Papa će u utorak odati počet "ocu moderne Turske" Kemalu Ataturku, sastat će se s predsjednikom Sezerom te sudjelovati u razgovorima o "kršćanstvu i islamu".
U srijedu će posjetiti povijesni Efez, prema nekima posljednje počivalište Gospe (prema drugima je to Jerusalem), a u Istanbulu privatno se susreti s Bartolomejem I.
U četvrtak će slaviti blagdan Sv. Andrije apostola, čiji je Bartolomej I 270. nasljednik. U petak će Papa voditi misu u istanbulskoj katedrali Duha svetoga i održati homiliju te vjerojatno obići Aju Sofiju.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
