Razlike u žrtvama
0

Potresi u Čileu i na Haitiju pokazali šta znači priprema za katastrofu

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Serija potresa koja je zahvatila svijet potvrđuje da je tektonsko pomjeranje ploča zemljine kore teško predvidjeti, ali da je moguće bar donekle se pripremiti za takvu situaciju, što pokazuju dva nedavna razorna potresa - u Čileu i na Haitiju.

Oba potresa su bila izuzetne snage, pri krajnjoj granici Richterove skale od devet stepeni, ali su u ta dva područja očigledne razlike u ljudskim žrtvama i materijalnoj šteti.

Čile je 27. februara pogodio potres jačine 8,8 stepeni Richterove skale, a Haiti je 12. januara uzdrmalo 7,1 stepeni Richtera. U Čileu je, prema dosadašnjim podacima, poginulo najmanje 700 osoba, dok je na Haitiju bilo oko 200.000 poginulih. U obje zemlje je pričinjena materijalna šteta, nastali su strah i panika, pojavili se oni koji svaku situaciju nastoje da iskoriste kao što su pljačkaši, tako da je vlast morala da interveniše. Ali i u tome ima razlike.

Dok je potres na Haitiju izazvao sveopšti haos, humanitarnu katastrofu s teškim izgledima za skori oporavak, situacija u Čileu, gdje je pomjeranje tla bilo, jezikom seizmologa, čak oko 500 puta snažnije od onog na Haitiju, mnogo manje je dramatična, a većina službi, kao što su telefonske veze i saobraćaj, uspostavljeni su za nekoliko sati.

I dok je pomoć Haitiju kasnila i zbog nemogućnosti brzog uređenja međunarodnog aerodroma u Port-au-Princeu, kao i zbog opšte dezorganizacije, u pogođenim dijelovima Čilea je već nakon dva dana obnovljen međunarodni avio-saobraćaj.

Gotovo drastična razlika posljedica katastrofalnih potresa u Čileu i na Haitiju može se tumačiti upoređivanjem brojnih pokazatelja, od toga da su epicentri potresa bili na manjim dubinama što tektonski izaziva različite talase na površini, do toga da je u Čileu, kako je navela agencija Associeted Press, bila zahvaćena rijeđe nastanjena oblast, dok je na Haitiju na udaru bila prenaseljena prijestonica.

Američka agencija ukazuje i na sistemske razlike u ove dvije države. Dok je Čile zemlja koja važi za politički i ekonomski stabilinu, dotle Haiti karakteriše neorganizovanost u svim sferama.

Naizgled banalni primjer, ponašanje predsjednika u dvije države u situaciji prirodne katastrofe, najbolje ilustruje razliku. Predsjednica Čilea Michele Bachelet je odmah izašla na ulicu da bude u kontaktu s narodom u panici zbog potresa, dok je predsjednik Haitija Rene Preval oklijevao da se pojavi pred narodom nezadovoljnim zbog neorganizovanosti.

Ono što je najupečatljivije, a što bi mogao da bude primjer za sve zemlje koje su na trusnim područjima, jeste činjenica da je Čile "naučio lekcije" od ranijih također katastrofalnih potresa, te je gradnja kuća, mostova i ostalih javnih objekata određena strogim propisima da bi bili seizmički sigurniji.

Na Haitiju u svim oblastima, pa i u građevinarstvu, vladaju korupcija i nehat, koji izazivaju dodatne posljedice prilikom seizmičkog pomjeranja tla, inače nepredvidivog. Vlasti na Haitiju skoro ništa nisu preduzele da se, bar u obnovi nakon potresa 2008. godine, poštuju građevinski sezmički propisi.

Američki profesor geofizike Eric Cale, koji je najmanje 15 puta bio na Haitiju vršeći razna geološka ispitivanja, upozorio je nakon potresa 2008. godine da glavnom gradu te države prijeti vrlo brzo novo tektonsko pomjeranje tla na kome se nalazi.

On je rekao da postoje bar dva razloga zbog kojih zvaničnici s Haitija nisu mogli da odreaguju na njegova otkrića: što je prošlo samo dvije godine od posljednjeg velikog potresa i što je to bilo prekratko vrijeme da se obave neophodne promjene u ovoj siromašnoj zemlji, ophrvanoj brojnim brigama, prije svih pitanjem gladi.

Seizmolozi su, inače, izračunali da je Haiti u januaru pogodio najrazorniji potres u posljednjih 200 godina. Također su podsjetili da je Čile od 60-tih godina suočen s manje-više razornim potresima, što je doprinijelo boljoj organizaciji u situaciji katastrofe.

Američki seizmolozi, međutim, upozoravaju da se neki od najvećih gradova svijeta nalaze na poznatim nestabilnim tektonskim pločama zemljine kore, a da u njima živi višemilionsko stanovništvo. Među takvim gradovima su, između ostalih, San Francisco i Los Angeles u SAD-u, Ciudad Mecico, Bogota, Lima, Tokio, Osaka, Istanbul, New Delhi, Karači, Teheran, Kairo, čak i Kathmandu koji se nalazi na 1.450 metara nadmorske visine.