{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Potraga za Ratkom Mladićem i još pet bjegunaca

F
16.5.2007. u 13:31
0
0
Potraga za Ratkom Mladićem i još pet bjegunaca
0
Potraga za Ratkom Mladićem i još pet bjegunaca
Ratko Mladić
Ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić, za kojim je tragano u utorak, u centru Beograda, jedan je od šest preostalih bjegunaca za kojima se traga zbog optužbi za ratne zločine počinjene tokom sukoba na području bivše SFRJ.
Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine potvrdilo je u utorak uvečer da je tokom dana obavljen pretres vojnog objekta u Deligradskoj ulici u Beogradu, ali da nije pronađena nijedna osoba optužena pred Haškim sudom (ICTY).

Akcija je izvršena u vrijeme dok je u parlamentu trajala rasprava o ekspozeu mandatara Vojislava Koštunice, nekoliko sati prije isteka roka za formiranje vlade, ali i dan prije posjete evropskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna Srbiji, što je opozicija iskoristila kao povod da optuži vlast da je cio slučaj insceniran.

Glavna tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte tereti Srbiju za skrivanje Ratka Mladića a zbog nesaradnje s Haškim sudom u maju prošle godine prekinuti su pregovori o stabilizaciji i pridruživanju Srbije Evropskoj uniji.

Mladić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine zbog svoje uloge u ratu u Bosni i Hercegovini. U bijegu je od 1995. kada je Tužilaštvo ICTY-a objavilo optužnicu protiv njega.

Pred Drugim općinskim sudom u Beogradu u toku je suđenje pomagačima u skrivanju Mladića.

Za pomaganje u skrivanju Ratku Mladiću, odnosno za pomoć učinitelju nakon izvršenoga krivičnog djela, optuženi su Jovo Đogo, Stanko i Predrag Ristić, Saša Badnjar, Ratko Vučetić, Marko Lugonja, Blagoje Govedarica, Borislav Ivanović i Tatjana, Bojan i Ljiljana Vasković.

Vlada Srbije je jula prošle godine usvojila Akcioni plan za hapšenje Ratka Mladića. Timom zaduženim za hapšenje najtraženijega haškog bjegunca koordiniraju predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju s ICTY-em Rasim Ljajić i specijalni tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević.

Rasim Ljajić, koji je u utorak uvečer izabran za ministra za rad i socijalnu politiku, potvrdio je u srijedu agenciji Beta da će i dalje biti na čelu Nacionalnog savjeta za saradnju s Haškim sudom. On je rekao da će Nacionalni savjet nastaviti da radi jer je riječ o tijelu formiranom po Zakonu o saradnji s ICTY-em.

Ne treba miješati Nacionalni savjet i Savjet za nacionalnu sigurnost, čije je formiranje najavljeno. Nacionalni savjet je zadužen za odnose s ICTY-em i s odbranama i porodicama optuženika, kazao je Ljajić.

Savjet za nacionalnu sigurnost, koji će koordinirati rad službi sigurnosti, bavit će se pitanjima sigurnosti zemlje, opasnosti od terorizma, elementarnim nepogodama, a jedna od oblasti, u okviru koordinacije, bit će i saradnja s ICTY-em.

Od ukupno 161 osobe protiv kojih je Haški sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji podigao optužnice od svog osnivanja 1993. u bijegu ih je još šest.

Bivši politički lider bosanskih Srba Radovan Karadžić u bijegu je više od deset godina. On je 1995. optužen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog svoje uloge u kampanji etničkog čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).

Bivši predsjednik samoproglašene "Republike Srpska Krajina" (RSK) Goran Hadžić u bijegu je od jula 2004. Nestao je iz svoje kuće neposredno po objavljivanju optužnice protiv njega. Tereti se za zločine protiv čovječnosti.

Vlastimir Đorđević, general iz Srbije, optužen je za ratne zločine za vrijeme sukoba na Kosovu (1998-1999).

Zdravko Tolimir, bivši general bosanskih Srba, optužen za masakr u Srebrenici, također je u bijegu. Prošle godine je objavljeno da se sprema za dobrovoljnu predaju.

U bijegu je i bivši savjetnik predsjednika Republike srpske za unutrašnje poslove i načelnik Centra sigurnosti u Banjoj Luci Stojan Župljanin. Tereti se za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Haško tužilaštvo smatra da se Vlastimir Đorđević nalazi u Rusiji. Prema nepotvrđenim informacija u Rusiji se skrivaju i Hadžić i Tolimir. Za Župljanina se, kao i za Mladića, tvrdi da se krije na teritoriji Srbije, dok se za Karadžića sumnja se da se krije na teritoriji BiH i Crne Gore.

Službe sigurnosti Srbije, BiH i Crne Gore, kao i najviši državni funkcioneri, u više navrata su dematirali da imaju bilo kakvih saznanja o boravištu haških bjegunaca.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: