{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Potpisivanje novog ugovora EU u Lisabonu

F
13.12.2007. u 11:27
0
0
Potpisivanje novog ugovora EU u Lisabonu
0
Potpisivanje novog ugovora EU u Lisabonu
Lisabon
Šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije danas se sastaju u Lisabonu kako bi potpisali tzv. Lisabonski ugovor odnosno evropski reformski ugovor. Taj dokument će zamijeniti izvorno planirani evropski ustav, čije su donošenje odbacili Francuzi i Holanđani na referendumu prije dvije godine.
Novi reformski ugovor trebao bi Evropskoj uniji omogućiti efikasnije djelovanje i uvođenje demokratskijih struktura. On stupa na snagu tek nakon što ga ratificira svih 27 zemalja članica. Taj bi proces trebao biti okončan prije sljedećih izbora za EVropski parlament 2009.

Pristalice ugovora ističu da će on pojednostaviti proces odlučivanja.

Princip rotacije predsjednika bit će zamijenjen trajnijim rješenjem, a interni sistem glasanja bit će promijenjen.

Jedan od najvažnijih ciljeva novog ugovora, koji dolazi namjesto neuspjelog evropskog ustava, jest jačanje uloge Evropske unije na međunarodnoj sceni, a to treba da se postigne uvođenjem novog predstavnika Evropske unije za vanjsku politiku s novim ovlaštenjima.

Novi "ministar vanjskih poslova" Unije preuzet će uloge koje su dosad igrali visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i evropski komesar za vanjsku politiku.

Evropski komesar za trgovinu Peter Mandelson objašnjava da će članice zadržati svoja suverena prava u domenu vanjske politike, ali da je novi položaj od vitalnog značaja.

"Postoje globalna pitanja kojima moramo da se bavimo i to moramo da radimo kao kontinent. Postoje sile veličine kontinenta s kojima želimo da sarađujemo ili kojima želimo da se suprotstavimo, sile kao što su Kina, Indija i Sjedinjene Države. U ovom trenutku, pojavljujemo se kao slabiji. Lisabonski ugovor će nas učiniti vjerodostojnijom snagom", izjavio je Mandelson.

Aktuelni visoki predstavnik za vanjsku politiku EU Javier Solana vjeruje da će glavna razlika biti u boljoj koordinaciji resursa na terenu.

Ipak, nova uloga podrazumijeva i nova ovlaštenja. U ovom trenutku on provodi volju zemalja članica, dok bi u novoj ulozi mogao i da predlaže politiku Unije.
"Kao član i potpredsjednik Komisije imat će sva ovlaštenja koja pripadaju tom položaju. Kao što znate, po pitanju vanjske politike i sigurnosti, odluke donosi Vijeće. Imate pravo da pokrećete inicijative, ali njih moraju da odobre vlade zemalja članica", rekao je Javier Solana.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je kako "novi ugovor pruža Evropi mogućnost definiranja svoje uloge u globalnom svijetu":

"Mi kao kontinent ne živimo izolirani od drugih. Puno drugih zemalja ne čeka na nas i ne obazire se na naše privredne interese, već paze na svoje. Mi moramo bolje povezati naše interese i zastupati u svijetu", kazala je Merkel.

Mada će se o Kosovu ponovo zvanično razgovarati 14. decembra u Bruxellesu, ima naznaka da će to pitanje biti predmet neformalne pažnje i u Lisabonu.

Kako javlja dopisnik BBC-a, Kosovo nije na zvaničnom dnevnom redu skupa, ali je sasvim jasno da će ono biti tema koja će zaokupljivati evropske lidere tokom njihovih cjelodnevnih susreta i razgovora.

Predsjedavajući EU, premijer Portugala Jose Socrates, u pismu koje je uputio liderima EU rekao je da se oni pripreme za jednu takvu raspravu u petak.

Lideri Unije bi, kaže dopisnik BBC-a, u petak trebalo da upute poruku da oni žele ubrzano uključivanje "miroljubive i napredne" Srbije u EU ali da "EU hoće, i da će imati, vodeću ulogu u dovršavanju i primjeni procesa rješavanja statusa Kosova".

Dan prije nego što će danas u Lisabonu šefovi država i vlada 27 zemalja članica potpisati reformski sporazum, jučer je u Strasbourgu svečano potpisana Povelja o temeljnim pravima u Evropskoj uniji. No svečanost su ometali glasnim povicima i podizanjem plakata na kojima su zastupnici iz Poljske, Velike Britanije, Danske i Francuske iz desnoekstremnih i lijevih stranaka tražili provedbu referenduma.

Oni su nekoliko minuta sprečavali predsjedavajućeg Evropske unije, portugalskog premijera Josea Sokratesa da započne svoj govor. Nelagodu su spomenuti evropski zastupnici izrazili zbog činjenice da u većini zemalja članica građani nisu odlučivali na referendumu o reformskom sporazumu Europske unije. Nakon što je ovih dana i Danska najavila da će o novom Sporazumu odlučiti u svojem nacionalnom parlamentu, samo je još ostala Irska koja će održati referenduma o sporazumu sredinom iduće godine.

U svom govoru ometan je bio i predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering, koji je rekao kako Povelja „simbolizira važan put do Unije građana“.

Istodobno Poettering je pozvao predstavnike Poljske i Velike Britanije da odustaju od svojeg otpora protiv Povelje. Povelju o temeljnim pravima potpisali su nakon toga Sokrates, Barroso i Poettering.

Povelja ima 54 člana u kojima su sadržana evropska građanska prava od slobode izražavanja preko zaštite od diskriminacije pa sve do zaštite osobnih podataka. Povelja je dio „Sporazuma iz Lisabona“, kojeg će danas potpisati šefovi država i vlada zemalja članica. Time povelja o temeljnim pravima iz 2000. godine postaje obavezujuća. Građani mogu tražiti svoje pravo na sudu. Sporazum će stupiti na snagu 1.1.2009. ako ga prihvati svih 27 zemalja članica.

Predsjednik odbora u Evropskom parlamentu za evropski sporazum, njemački socijaldemokrat Jo Leinen na kraju je o Povelji konstatirao: „Lijepo je vidjeti da su u ovom katalogu od pedesetak prava i sloboda na koncu ljudi u Evropi dobitnici te da imaju slobodan prostor za mnogo toga“.

U pravilu će nacionalno pravo i nacionalni ustav za običnog građanina ostati najvažnija poveznica. Za Veliku Britaniju i Poljsku Povelja o temeljnim pravima za sada još ne vrijedi. A razlog tomu je što Britanci strahuju da bi posloprimatelji preko evropskog suda mogli tražiti i ostvariti svoja prava na tom području u Velikoj Britaniji.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: