{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Postoji li "međunarodna zajednica"?

20.12.2014. u 20:24
46
20
Postoji li "međunarodna zajednica"?
46
U javnom diskursu u BiH, pojam "međunarodna zajednica" posjeduje impresivan kontinuitet upotrebe. U diskusijama o ratu, miru, ustavnim promjenama, pristuptu NATO-u ili EU i nizu drugih tema, rijedak je slučaj izostanka ovog termina.
Dr. Hamza Karčić
Dr. Hamza Karčić
Od "međunarodne zajednice" se očekuje i konkretno djelovanje (na osnovu raznih apela, poziva, otvorenih pisama) ali se "međunarodnoj zajednici" pripisuje i odgovornost (npr. za zakašnjelu intervenciju u ratu, nedovoljnu angažiranost u procesu ustavne reforme i sl.).

Dvostruki je problem sa pojmom "međunarodna zajednica". Prvo, upitno je samo postojanje međunarodne zajednice u stvarnosti. Ključne teorije međunarodnih odnosa i ključni teoretičari ovih teorija ne daju veliki značaj ovom pojmu. Realizam se fokusira na države kao ključne aktere u međunarodnim odnosima s tim da države kreiraju međunarodne institucije putem kojih ostvaruju svoje interese.

Poznati realista John J. Mearsheimer u članku "The False Promise of International Institutions" (International Security, 1994/1995, Vol. 19. no. 3) dovodi u pitanje rezultate djelovanja međunarodnih institucija s posebnim osvrtom na sferu sigurnosti. Teoretičari liberalizma, pored država, i međunarodne institucije smatraju akterima i veći su optimisti kad je u pitanju djelovanje međunarodnih institucija. Teoretičari liberalizma poput Johna Ikenberryja mišljenja su da međunarodne institucije mogu i korigovati djelovanje država u međunarodnim odnosima.

Treća škola, odnosno škola konstruktivizma, fokusira se na ideje, vrijednosti i identitete kao faktore koji oblikuju djelovanje, a ključnim akterima smatraju nevladine organizacije i transnacionalne pokrete i mreže. Pojam zajednice najbliži je konstruktivizmu, kao što se može primjetiti iz djela Emanuela Adlera i Michaela Barnetta, Security Communities, (Cambridge University Press, 1998). U studiji Rules for the World: International Organizations in Global Politics (Cornell University Press, 2004), Martha Finnemore i Michael Barnett argumentovano ukazuju kako međunarodne organizacije djeluju kao birokratije i razvijaju vlastite identitete, kulture i interese koji potom oblikuju njihovo djelovanje.

Čak i za konstruktivističke autore, termin "međunarodna zajednica" nije opšte prihvaćen. Teoretičar Hedley Bull pisao je o postojanju "međunarodnog društva" (international society) koje nastaje kao rezultat zajedničkih interesa i vrijednosti određenih država. Bull koristi termin "međunarodno društvo", a ne "međunarodna zajednica".

Stoga, možemo zaključiti da međunarodna zajednica kao pojam nema jako uporište u akademskoj literaturi o međunarodnim odnosima i može se konstatovati da je međunarodna zajednica više ideal kojem se teži, a manje konkretan akter.

Drugo, termin "međunarodna zajednica" problematičan je i zbog svoje nepreciznosti, koja može da bude rezultat instrumentalizacije ili nesvjesne nepreciznosti. Instrumentalizacija se ogleda u taktičkoj upotreba termina "međunarodna zajednica" kako bi se ojačao određeni stav i kreirao utisak univerzalnosti istog (npr. "Međunarodna zajednica poziva režim Bašara
al-Assada da obustavi represiju nad demonstrantima").

Također, može biti u funkciji izbjegavanja određivanja konkretne odgovornosti za određeni događaj kao u slučaju fraza da "međunarodna zajednica nije intervenisala u Ruandi" pri čemu predmet kritike ostaje nedefinisan (da li je odgovornost na UN-u kao međunarodnoj organizaciji; na svim državama članicama UN-a; na državama članicama koju su imale vojnu moć da interveniraju, itd.).

S druge strane, postoji i mogućnost nesvjesne nepreciznosti pri upotrebi ovog termina. U ovom slučaju, terminološka nepreciznost može biti rezultat vjere u postojanje međunarodne zajednice pri čemu se postavlja pitanje kako operativno definisati ovaj termin. Svakako je moguće da se spomenuti termin i jednostavno koristi kao sveobuhvatni termin za razne i različite međunarodne institucije, pri čemu se razlike u ciljevima, mandatima, i interesima različitih međunarodnih institucija zanemaruju na račun jezičke ekspeditivnosti.

Pored nedostatka uporišta u akademskoj literaturi za postojanje "međunarodne zajednice" u stvarnosti, problematičnost termina se ogleda i u nepostojanju opšte prihvatljive definicije ovog pojma, i stoga je pod ovim terminom moguće razumjeti različite sadržaje. Kissingerovo retoričko pitanje "Koji je telefonski broj Evrope" u preformulisanoj verziji bi glasio "Koja je adresa međunarodne zajednice?".

Dvostruki problem sa pojmom "međunarodna zajednica" dovodi u pitanje vrijednost upotrebe ovog termina u javnom diskursu dok istovremeno nudi lošu prognozu za uspjeh inicijativa ili kritika upućenih na ovu adresu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: