Posljednju preostala kopija u SAD-u koja je sad u privatnom vlasništvu, jedna od 17 postojećih, prodala je fondacija Perot, što ju je konstituirao milijarder i svojevremeno predsjednički kandidat Ross Perot. Oni su je kupili od potomaka obitelji Brudnell iz Northamptonshirea, u čijem je vlasništvu bila od 14. stoljeća.
Kad je u rujnu najavljena prodaja ovog primjerka, u Sotheby'su su predvidjeli cijenu i do 30 milijuna dolara. Inače, rekord za neki rukopis u prodan na aukciji još uvijek drži Codex Leonarda da Vincija, prodan za 30,8 milijuna dolara 1994. godine.
Magna Carta je dokument koji se drži kamenom temeljcem za razmatranje ideja o slobodi i demokraciji. U vrijeme kad je rukopis nastajao, ljudska prava bila su regulirana u malenoj mjeri. Stoga je Magna Carta na određeni način zastupala ideju zaštite prava čovjeka. Ta se ideja kasnije razvijala na osnovi niza drugih akata, povelja i deklaracija.
Razlog postojanja Magne Carte bile su nesuglasice između kralja Ivana i engleskih baruna. Dokumentom im je kralj potvrdio neka prava, te se obvezao na poštovanje legalne pravne procedure. Fundamentalno pravo 'uklesano' u Magna Cartu jest da nijedan čovjek nije iznad zakona. Svaki je britanski kralj poslije vladavine kralja Ivana dokument Magna Carta ratificirao i reizdavao.
David Redden, ravnatelj Sothebysa, kazao je: 'Ovaj dokument simbolizira vječnu čovjekovu potragu za slobodom, to je njegov talisman slobode.'