Nalazimo se pred raskrižjem, piše kardinal Martino, pred nama su poslovični putovi dobra i zla, kako nas uči Biblija, a također se susrećemo s poznim odlukama čak i razvijenih država u području globalne ekologije, kao i opiranjem onih koji oklijevaju ratificirati međunarodne protokole, čiji je cilj očuvanje okoliša i smanjenje ugljičnoga dioksida.
Kardinal stoga poziva sve, dakle i turiste, na odgovorno ponašanje u stvarnome djelovanju, da što je moguće manje vrijeđaju planet.
Oko 900 milijuna ljudi danas putuje izvan granica vlastite države, a u 2020. godini bit će ih milijarda i 500 milijuna, ne računajući one koji ne napuštaju vlastitu državu. Turisti putuju zrakoplovima, morem i kopnom, a za prijevoz se koriste zagađujuća goriva, dok se u hotelima i turističkim naseljima koriste klima uređaji koji u atmosferu ispuštaju ogromne količine štetnih plinova.
Možemo dakle odlučiti, piše kardinal, biti turist protiv zemlje ili u njenu korist, idući možda pješke, birajući hotele i prihvatne strukture u dodiru s prirodom, manje natovareni prtljagom da prijevozna sredstva ispuštaju manje ugljičnoga dioksida, rješavajući se na prikladan način otpada, trošiti ekološku hranu, sadeći drveće radi neutraliziranja zagađujućih i otrovnih učinaka našega premještanja, rabiti reciklirane ili razgradive materijale, poštujući lokalne zakone te vrjednujući kulturu mjesta koje posjećujemo.
Idealni prijedlozi, možda ne prihvatljivi za sve, primjećuje kardinal, ali važno je vratiti se smislu granice protiv mahnita napretka po svaku cijenu, izbjegavajući opsesiju posjedovanja i trošenja, kazao je kardinal Martino.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
