EU je u SSP predočila da Crna Gora može od zajednice primati finansijsku pomoć u vidu subvencija i zajmova i koristiti kredite Evropske investicione banke ako bude napretka u ispunjavanju Kopenhaških političkih kriterija i posebnih prioriteta Evropskog partnerstva".
Objašnjeno je da će "prilikom dodjele finansijske pomoći u obzir biti uzeti i rezultati godišnjih izvještaja zemalja iz Procesa stabilizacije i pridruživanja i zaključci Savjeta koji se odnose naročito na programe prilagođavanja".
Finansijska pomoć Crnoj Gori može obuhvatiti sve sektore saradnje, "pridajući pritom posebnu pažnju na oblast pravde, slobode i sigurnosti, usklađivanje zakonodavstva, privredni razvoj i zaštitu životne sredine", navedeno je u dokumentu čije su izvode objavile "Vijesti".
Dokument Evropsko partnerstvo predstavlja spisak kratkoročnih i dugoročnih zadataka, koje svaka država pojedinačno mora ispuniti na putu ka EU.
Crna Gora se u prvom partnerstvu sa EU obavezala da reformira pravosudni sistem i isključi parlament iz izbora sudija i njihovog napredovanja, da unaprijedi borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije i ojača parlamentarnu kontrolu nad odbrambenim i sigurnosnim strukturama.
EU traži da se, u skladu s preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) depolitizira javna uprava i izborna administracija i unaprijedi funkcioniranje izbornih službi posebno po pitanju objavljivanja rezultata izbora.
Zahtijeva se i puna primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, nastavak transformacije državne televizije u javni servis, provođenje Memoranduma o saradnji vlade i NVO-a i nastavak primjene Zakona o restituciji.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju parafirali su 15. marta crnogorski premijer Željko Šturanović i evropski komesar za proširenje Olli Rehn u Podgorici, a vlada bi trebalo da ga potvrdi na sjednici 26. aprila.
