Anketa
0

Polovina građana EU-a smatra da će im se život u sljedećih 20 godina pogoršati

FENA
Gotovo polovica Evropljana smatra da će im se u idućih dvadeset godina život pogoršati, a optimizam u novim zemljama članicama vidljivo je izraženiji nego u EU-15, pokazalo je istraživanje Eurobarometra čije je rezultate Evropska komisija objavila u srijedu.

Četrdeset i devet posto ispitanika vjeruje da će im za 20 godina život biti lošiji nego danas, a 38 posto predviđa da će im se život poboljšati.

Pedeset i devet posto ljudi u novim članicama EU-a očekuje da im se život poboljša, za razliku od 32 posto u EU-15. Samo 24 posto ispitanih u novim članicama očekuje pogoršanje u sljedećih dvadeset godina, a u EU-15 takvih je 56 posto.

Optimizam se smanjuje s godinama, ali povećava s obrazovnim statusom i stupnjem urbanizacije.

Koncept aktivnog starenja izgleda da je široko prihvaćen među populacijom, a 80 posto ispitanika vjeruje da će za dvadeset godina ljudi raditi do kasne dobi.

Također, 70 posto ispitanih smatra da će izgledi za dobar život mladih više ovisiti o njima samima nego o obitelji i socijalnom porijeklu, da će mogućnosti na poslu biti jednake za muškarce i žene, te da će muškarci prihvatiti ravnopravnu podjelu svakodnevnih poslova u kući.

Nasuprot tome, glavni izazovi bit će priuštiti si adekvatno stanovanje, liječenje i dobiti dobar posao.

Većina ljudi smatra da će ljudi zarađivati manje nego danas zbog konkurencije zemalja s brzorastućim gospodarstvima.

Kada se radi o političkim smjernicama i odlukama koje će odrediti dugoročnu budućnost njihove zemlje, ljudi misle da bi se trebala uvesti stroga pravila kako bi se osiguralo da svačiji životni stil poštuje okoliš.

Također, trebala bi postojati snažnija javna podrška onima koji se posvećuju pomaganju drugima, te usvojiti politike koje će osigurati da se smanje razlike između bogatih i siromašnih.

Osamdeset posto ispitanika smatra da bi EU trebala naći načine ekonomskoga i socijalnog razvoja koji bi se manje oslanjali na ostatak svijeta, te da bi se trebale osmisliti politike skrbi za starije i bolesne koje bi se oslanjale više na društvo u cjelini a manje na pojedince.