Istraga se vodi protiv nadležnih službenih osoba koje su potpisale sporazume u vrijednosti od 2,16 milijardi leva (1,08 milijardi eura) bez prethodno osiguranog finansiranja, saopćio je gradski tužilac Sofije Nikolaj Kokinov, prenosi u utorak Tanjug.
Prema njegovim riječima, sporazume su zaključila ministarstva unutarnjih poslova, regionalnog razvoja, socijalne politike, odbrane, pravosuđa, obrazovanja i nauke, kulture, životne sredine, zdravstva, poljoprivrede, saobraćaja, ekonomije, kao i tadašnja državna agencija za omladinu i sport.
Bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je da se postupci vode protiv ministara, zamjenika ministara i odgovornih osoba.
On je prije dvije sedmice zatražio informaciju o svim sporazumima koji su zaključeni u vrijeme prethodne vlade, za koje nije osigurano finansiranje i u suprotnosti su sa Zakonom o javnim nabavkama.
Borisov je u Bruxellesu u petak izjavio da je u dilemi da li da plaća te obaveze ili ne.
"Ako ih priznamo za validne, to će značiti da smo poput Grčke lagali o sakrivenom deficitu, a ukoliko ih uvrstimo u ovoj godini to znači da će deficit skočiti sa 6-7 posto i pitanje s eurozonom se zatvara", pojasnio je on.
"Najveći doprinos" deficitu dali su sporazumi koje su zaključili predstavnici ministarstva odbrane, regionalnog razvoja i urbanizama i Agencija "putna infrastruktura“ pri istom ministarstvu, ukupno 1,3 milijarde leva.
Najviše duguje ministarstvo odbrane, koje je objelodanilo da treba da izmiri skoro 700 miliona leva (350 miliona eura) po osnovu sporazuma koje je zaključila prethodna vlada. Najviše sredstava odnosi se na ugovore o modernizaciji oružanih snaga, kupovini stanova i izgradnji.
Bivšu vladu činili su ministri iz redova Koalicije za Bugarsku, čiju je osnovu činila Bugarska socijalistička partija, politička formacija bivšeg bugarskog cara Simeona Sakskoburgotskog - NPSD i partija bugarskih Turaka - Pokret za prava i slobode (PPS).
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
