Svijet
0

Pojava ptičje gripe registrovana u još 13 zemalja

FENA
Grčko ministarstvo poljoprivrede saopštilo je danas da su još dvije divlje ptice u toj zemlji uginule od smrtonosnog virusa ptičije gripe H5N1, čime se broj takvih slučajeva popeo na devet.

Potvrda je dobijena od laboratorije Evropske unije u Wybridgeu u Engleskoj, prenijela je agencija AP.

Uginuli labudovi su pronađeni prošlog petka blizu mjesta Komotini, oko 790 kilometara sjeveroistočno od Atine.

Lokalne vlasti su već preduzele sve neophodne mjere kako bi spriječili daljnje širenje ptičije gripe.

U Grčkoj do sada nije pronađen nijedan slučaj ptičije gripe kod domaće živine.

Od početka februara, pojavu ptičije gripe kod divljih i domaćih ptica prijavilo je još trinaest zemalja, što znači da se virus ubrzano širi planetom, javljaju agencije.

U najgorem slučaju, zaraza bi se mogla pretvoriti u smrtonosnu pandemiju kod ljudi, saopćila je Svjetska zdravstvena organizacija u utorak.

S izuzetkom Iraka, nijedna od tih zemalja nije registrirala oboljenje kod ljudi.

Iran je prijavio dva slučaja, od kojih su oba imala fatalan ishod. U toku je testiranje uzoraka nekoliko drugih pacijenata, kaže se u saopćenju za štampu Centra za informiranje Ujedinjenih naroda od srijede.

Novi slučajevi zaraze zabilježeni su u Iraku, Nigeriji, Azerbejdžanu, Bugarskoj, Grčkoj, Italiji, Sloveniji, Iranu, Austriji, Njemačkoj, Egiptu, Indiji i Francuskoj. Malezija je jučer, nakon godinu dana bez ijednog slučaja zaraze virusom H5N1, prijavila ponovno izbijanje epidemije kod živine.

Otkad se virus H5N1 prvi put pojavio u Aziji krajem 2003., zaraženo je 170 ljudi, a od toga su 92 osobe preminule, uglavnom na jugoistoku Azije i u Kini. U naporima da se širenje epidemije zaustavi, usmrćeno je skoro dvjesta miliona pilića. Ekonomski gubici u azijskim zemljama, izazvani zarazom, procjenjuju se na deset milijardi dolara.

Medicinski zvaničnici UN-a upozoravaju da bi virus mogao da se razvije u smrtonosnu pandemiju ako mutira u oblik koji bi se mogao prenositi među ljudima. Do sada su oboljele samo one osobe koje su bile u direktnom dodiru s oboljelim pticama.

Takozvana španska groznica je između 1918. i 1920. odnijela dvadeset do četrdeset miliona života u svijetu.

U većini evropskih zemalja s dobrim veterinarskim nadzorom virus je otkriven kod malog broja divljih ptica i za sada nema naznaka da se zaraza proširila na domaću živinu.

U Azerbejdžanu je virus otkriven kad je primijećen pomor živine. U Egiptu je izbijanje zaraze među živinom registrirano u deset okruga. Također su uginule egzotične ptice u zoološkim vrtovima. U Iraku je prisustvo virusa kod ptica detektirano tek nakon što je potvrđen prvi slučaj oboljenja kod ljudi. U Nigeriji i Indiji, prvi slučajevi su otkriveni na velikim komercijalnim farmama, gdje je izbijanje zaraze lako uočljivo.

Iskustvo stečeno u protekle dvije godine pokazuje da se virus na ljude najčešće prenosi kad se zaraze manja jata koja se čuvaju u dvorištu seoskih kuća. U tim slučajevima je izloženost ljudi infekciji znatno veća.

Međutim, prema raspoloživim podacima, virus se sa živine na ljude ne prenosi lako. Relativno malo slučajeva oboljenja registrirano je kod ljudi koji rade sa živinom, kod mesara ili veterinara. Gotovo svi slučajevi povezani su s bliskim kontaktom s uginulim pilićima, najčešće tokom klanja, čerupanja, tranžiranja i pripreme piletine za kuhanje.

Nema slučajeva zaraze zbog konzumiranja dobro kuhanog pilećeg mesa ili jaja, čak i u domaćinstvima u kojima je oboljenje živine naknadno otkriveno.