Kako javljaju prištinski elektronskii mediji, vraćeni građani pripadnici su svih etničkih zajednica koje žive na Kosovu a najveći broj njih pripadnici su romske manjine.
Povratak kosovskih građana koji u EU nemaju uređen status jedan je od uslova za liberaliziranje viznog režima između Unije i Kosova.
Humanitarni radnici na Kosovu tvrde međutim da započeti proces povratka može povećati socijalne probleme u zemlji.
Najveći broj građana Kosova koji bi trebali biti obuhvaćeni programom povratka boravi u Njemačkoj, a u ukupnom broju svih potencijalnih povratnika prednjače pripadnici romske manjine.
Prema nepotpunim podacima, od početka devedesetih godina u zemlje članice EU otišlo je najmanje 50 hiljada Roma s Kosova, najveći broj njih u Njemačku.
Prema planovima što ih je prihvatila kosovska vlada, oni bi se trebali vratiti do 2010. godine.
Kosovski odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda priopćio je u ponedjeljak da je na Kosovu stvorena politička klima za povratak, dok istodobno socijalno stanje u državi ne nudi dovoljne pretpostavke za taj proces.
Predstavnik toga odbora Behxhet Shala upozorio je da je kosovska vlada samo potpisala sporazum o povratku, ali da nije pripremila konkretan projekt koji bi povratnicima omogućio ponovni početak. Shala je ocijenio da će tempo povratka ionako povećati siromaštvo, nezaposlenost i kriminal.
Predviđa se i da će određeni broj prisilno vraćenih pokušati opet otići u zemlje EU.
Velik broj kosovskih Roma živi u improviziranim kampovima.