Zaklada Alavi, posjeduje zemljišta u Qeensu i drugim njujorškim četvrtima, na kojima su džamije, kao i većinski udio u uredskom neboderu na Petoj aveniji na Manhattanu, također određenom za vladinu pljenidbu.
Američke vlasti optužuju Zakladu Alavi da je uložila milione dolara kako bi kupila ta zemljišta i izgradila objekte, kršeći savezne zakone koji zabranjuju poslovanje s Iranom.
Osim posjeda u Queensu, na kojem je džamija Imama Alija, savezne vlasti traže zaplijenu još sedan posjeda zaklade, na kojima su još tri džamije, islamski kulturni centri i drugi objekti.
Među posjedima zaklade je i 36 katova visok neboder s fasadom od granita i stakla na 52. ulici, u središnjem dijelu Manhattana, poznat kao zgrada Piaget.
Prema sudskim dokumentima, koje citira NY Times, tužitelji tvrde da Zaklada Alavi godinama nastoji prikriti svoje odnose s Iranom. U prijavi opisuju redovne sastanke ambasadora Irana pri UN-u s direktorom zaklade, u zatvorenoj sobi centra u Queensu, prenosi Hina.
U prijavi saveznom okružnom sudu na Manhattanu vlada nije iznijela optužbe protiv osoblja džamija i drugih stanovnika posjeda zaklade, a ured nadležnog tužitelja Preeta Bharare, kazao je da oni i dalje mogu slobodno koristiti te zgrade.
- Nema optužbi za neke zlouporabe prema korisnicima zgrada i stanarima. Nikakva akcija nije poduzeta protiv njih, kazala je glasnogovornica ureda tužitelja Yusill Scribner.
Odvjetnik zaklade Daniel Ruzumna kazao je kako je Zaklada Alavi razočarana odlukom o traženju zaplijene, jer je sarađivala u istrazi, te da namjerava pokrenuti građansku parnicu.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
