Šefovi diplomatija iz pet zemalja "predali su u petak 26. februara pismo glavnom tajniku NATO-a" Andersu Foghu Rasmussenu u kojem "traže da se razgovara o nuklearnoj politici Atlantskog saveza na sljedećoj konferenciji ministara vanjskih poslova Alijanse 22. aprila u Tallinnu", navodi se u belgijskom saopćenju, prenio je AFP.
Kako je Njemačka bila prva koja je objavila da namjerava tražiti povlačenje američkih bojevih glava raspoređenih na njenom tlu, NATO se složio krajem 2009. godine da će svaka odluka biti donesena u multilateralnom okviru NATO-a, a ne jednostrano.
"Taktičko nuklearno oružje u Evropi je bitno pitanje u cilju stvaranja svijeta bez nuklearnog oružja", navodi se u belgijskom saopćenju u kojem nisu navedene riječi "američki" ili "SAD".
Belgijska vlada je u utorak dala do znanja da bi Sjedinjene Američke Države trebalo da odluče o povlačenju posljednjih nuklearnih glava iz zračnih baza u Evropi.
Cilj je da se uništi oko 240 atomskih bombi B-61 koje je SAD uskladištio u pet zemalja NATO-a, Njemačkoj, Italiji, Belgiji, Holandiji i Turskoj.
U stručnim analizama, prenose agencije, navodi se da su američke atomske bombe stacionirane u Evropi tipa B-61-3 i B-61-4. Reč je o bombama koje su najstarije u nuklearnom arsenalu SAD-a.
Oružje je razvijeno u istraživačkom centru Los Alamos (Novi Meksiko), a njegova proizvodnja počela je 1968. godine.
Ukupno je sklopljeno 3.155 bombi tipa B-61 od kojih je još oko hiljadu spremno za djelovanje. Tek jedan mali dio ovog arsenala, dvadesetak atomskih bombi, lagerovan je u Nemačkoj – u bazi Bihel.
Ove bombe dugačke su 3,58 metara i teške između 320 i 540 kilograma. Koncipirane su kao avionske bombe zbog čega imaju i padobran koji usporava njihov pad.
Prema stručnim izvorima, atomske bombe tipa B-61 treba da budu „umirovljene“ najkasnije do 2025. godine.
