Za ovu reformu državnih institucija je glasalo 539 poslanika, naspram 357 koji su bili protiv.
Da bi reforma prošla, bilo je neophodno 538 glasova, odnosno tri petine od ukupnog broja glasova.
Predsjednik Sarkozy je predstavio reformu kao način da bude ojačana tradicionalno slaba uloga parlamenta, ali ljevica tvrdi da ona ne donosi velike promjene u tom smislu, već da, naprotiv, vodi ka jačanju ionako velike uloge šefa države.
Poslanici koji su glasali za reforme objasnili su da je dosadašnja velika uloga šefa države bila u suprotnosti s duhom francuskog ustava koji je razvio predsjednik Charles de Gaulle 1958. godine.
Opozicija je, međutim, kritizirala "monokratiju" Nicolasa Sarkozyja.
Reforma predviđa da se šef države obrati parlamentu jednom godišnje, kao što to radi američki predsjednik.
Nacrt reformi institucija mijenja veći dio sadašnjeg ustava.
Parlament bi trebalo da ima veću kontrolu i više inicijative, a otvara se i mogućnost češćih referenduma.
Šef države zadržava imunitet skoro u potpunosti, ali ne može da se kandidira za više od dva uzastopna mandata, ograničenje koje do sada nije postojalo.
Zadržava se princip referenduma za svako dalje širenje Evropske unije, ali je ostavljena mogućnost da izjašnjavanje građana bude zaobiđeno ako tri petine parlamenta ovlasti predsjednika da izabere parlamentarni put.
Sarkozy nije izašao u susret socijalistima koji su tražili da bude izmijenjen način izbora u Senatu, koji trenutno ide naruku većinskog desnici.
