Studijom do 2011. treba utvrditi hoće li za slovensku trasu moći biti iskorišten sadašnji plinovod slovenskog Geoplina, domaćeg partnera ruskog Gazproma. Sporazum će se sklopiti na rok od 30 godina, a ako se plinovod ne bi počeo graditi do 1. oktobra 2013., sporazum bi prestao vrijediti, objasnio je Lahovnik.
Na novinarska pitanja Lahovnik je odgovorio da je za Sloveniju strateški važno to što je uključena u plinovod "Južni tok", ali da ona podupire i druge planirane plinovode koji trebaju osigurati više izvora i trasa dobave energije za države u Europskoj uniji, kako bi se ubuduće izbjegle plinske i ostale energetske krize. Zato Slovenija podupire i projekt plinovoda Nabucco koji je, međutim, još samo "na papiru" i mogućnost da se ostvari manja je nego za "Južni tok", među ostalim, i zato što su ruske energetske tvrtke zakupile velika plinska nalazišta u kaspijskom području, odakle bi vodio plinovod Nabucco.
Na upit vidi li dogovoren razgovor s bivšom američkom državnom tajnicom Madeleine Albright kao izraz američkog protivljenja "Južnom toku", Lahovnik je rekao da nije tako te da je riječ o suverenoj slovenskoj odluci. Međutim, nije isključio da će s Madeleine Albright govoriti i o "energetskim temama" budući da je ona i danas utjecajna osoba u svijetu.
Lahovnik je rekao kako Slovenija želi da se izgradi i terminal LNG za tekući plin na Krku te da je o tome nedavno bilo govora za njegova posjeta skupa s premijerom Borutom Pahorom u Zagrebu. No, za taj je projekt ključno da u njega budu uključene hrvatske tvrtke, ustvrdio je.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
