Takav razvoj događaja mogao bi da označi kraj osmogodišnje vlasti Komunističke partije.
Poslije skoro prebrojavanja skoro svih glasova, rezultati govore da je Komunistička partija izgubila većinu u skupštini, prenosi BBC.
Četiri prozapadne opozicione stranke zajedno će imati pedeset poslanika, nasprav četrdeset osam komunističkih mjesta u parlamentu.
Međutim, opozicionim strankama će biti potrebna podrška Komunista već pri izboru predsjednika novog skupštinskog saziva - a to pitanje je izazvalo blokadu političkog sistema u aprilu poslije prvih izbora, koji su u srijedu ponovljeni.
Poslije prvih izbora za moldavsku skupštinu, održanih u aprilu, usljedili su višednevni protesti praćeni nasiljem, zbog optužbi za izbornu krađu.
Pošto komunistička većina u skupštini Moldavije, tada, u više pokušaja nije uspjela da imenuje predsjednika parlamenta, raspisani su novi izbori.
Predsjednik Vladimir Voronjin je na svom biračkom mjestu rekao novinarima da nasilje koje je zemlju zahvatilo u aprilu neće bitno uticati na tok glasanja.
- Mislim da ne treba da prolazimo još jednom kroz scenario nasilja iz aprila, i mislim da Moldavija ne bi mogla da preživi ponavljanje takvog scenarija. Mislim da takva vrsta vandalizma nema veliki uticaj na psihologiju i svijest većine stanovnika moje zemlje.
BBC-jev dopisnik je rekao da se u javnosti čuju optužbe da se suprotstavljene političke stranke previše bave aprilskim događajima, a premalo pravim životnim pitanjima stanovnika.
Moldavija je najsiromašnija evropska zemlja, i sve više zavisi od međunarodne pomoći.