Problem je najrasprostranjeniji u Jugoistočnoj Aziji, centralnoj Aziji, istočnoj Evopi, Bliskom istoku i Africi.
"Ovim ljudima je očajnički potrebna pomoć jer žive u zakonskom međuprostoru, koji je poput noćne more", kaže Antonio Guterres iz UNHCR-a.
"Pored siromaštva, kojima su ovi ljudi izloženi, efekti marginalizacije čitavih grupa tokom generacija stvaraju napetost u društvima u kojima žive, a ponekad su i izvor konflikta", potcrtava Gutteres.
Zbog toga što nemaju državljanstvo, ovi ljudi su izloženi brojnim problemima kao što su nemogućnost posjedovanja imovine, bankovnog računa, nemogućnost legalnog stupanja u brak ili registrovanja rođenja djeteta.
Neki čak završe u zatvoru na duži period jer ne mogu dokazati ko su i odakle dolaze.
"Nakon 50 godina, ove konvencije su privukle samo mali broj država", dodaje Guterres, te ističe da je sramotno da danas milioni ljudi žive bez nacionalnosti - osnovnog ljudskog prava.
Međutim, proteklih mjeseci su Hrvatska, Panama, Filipini i Turkmenistan potpisali jednu od ove dvije konvencije, saopćio je UNHCR.
Ljudi mogu ostati bez državljanstva iz brojnih razloga, kao što je raspad države, koji se desio Sovjetskom Savezu i bivšoj Jugoslaviji. Također, jedan od razloga je osnivanje novih država nakon odlaska kolonijalnih sila, što se dešavalo u Africi i Aziji.
Bez državljanstva su narod Rohingya u Burmi, neka plemena na Tajlandu, romske grupe u Evropi i narod Bidoon koji živi u državama Persijskog zaliva.