{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ogromni ledeni blok postao globalna prijetnja

S
2.3.2010. u 16:48
0
5
Ogromni ledeni blok postao globalna prijetnja
0
Ogromni ledeni blok postao globalna prijetnja
Ledeni blok površine 2.550 kvadratnih kilometara odvojio se 25. februara od Antarktika - glaceolozi i okeanografi taj događaj su odmah proglasili za globalnu opasnost!
To odvojeno ledeno ostrvo dugo 78, a široko 35 kilometara, veličine Luksemburga, samo po sebi nije važna pojava. Dok nije "zaplivao", bio je neka vrsta stabilnoga ledenog poluostrva - "jezik" ledenjaka Merc dug oko 190 kilometara, koji je brzinom od nekoliko metara godišnje polako klizio u Južni okean otprilike na meridijanu Tasmanije te se polagano topio.

Ono što ga je "odvalilo" od kopna je još veće ledeno ostrvo nazvano "B9B", dugo 98 kilometara. Još donedavno ta se ploča odlomljena 1987. godine samo benigno "ljuljuškala" u tzv." poljnji", morskom međuprostoru između kontinentalnoga leda s jedne i zamrznutoga leda s druge strane okeana.

Ono što je ta dva ledena ostrva pokrenulo - najviše je zabrinulo naučnike: struje su obje ledene ploče povukle i usmjerile prema otvorenom okeanu.

"Krenu li ova dva ledena brijega Antarktičkim okeanom, nošeni strujama, prema istoku, Indijskom i Atlantskom okeanu, mogla bi poremetiti globalnu klimu na više godina, možda i decenije", upozorava Nil Jang, glaciolog Antarktičkog centra za klimatološka istraživanja i ekosisteme na Tasmaniji.

"Poljnje" - pojasi otvorenoga mora koje okiva vanjski zaleđeni okean - jesu mjesta gdje se polako generišu gotovo sve struje u svjetskim okeanima. Oni su neka vrsta njihovih skretničara.

Ledenjak Merc je svojim položajem i obimom izduženog jezika duboko u okean usmjeravao i strpljivo "hranio" duboke vode hladnom i solju i kisikom zasićenom vodom. U globalnim procesima njegov se doprinos procjenjuje na jednu petinu, a sada svega toga više nema!

" Ta će ledena ostrva otploviti, razlomiti se i otopiti. Ostaje okeanska voda sa znatno manje kisika u sebi. To lančano može uticati na sve lance ishrane u svim okeanima" – tvrdi Mario Hopema iz Instituta polarnih i okeanografskih istraživanja "Alfred Vegener" iz Bremerhavena u Njemačkoj.

Zasad nema pouzdanih prognoza pojedinačnih posljedica, ali se svi dostupni podaci o promjenama pomno prate.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: