Održan okrugli sto: "Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u regiji Balkana"
Glavni direktor za pravosuđe i unutarnje poslove u Vijeću EU-a Ivan Bizjak, otvarajući skup, rekao je kako je neophodno da se vladavina prava i poslovanje u balkanskim zemljama dovedu na standard koji vlada u Uniji i priznao da je u regiji do sada urađeno mnogo toga u borbi protiv organiziranog kriminala, ali da je neophodno učiniti više.
Pomoćnik direktora Operativnog odjela Europola Laszlo Salgo rekao je da se prema podacima kojim raspolaže njegova organizacija upravo na Balkanu nalazi kriminalni centar iz kojeg se organiziraju proizvodnja i tranzit droge, oružja i cigareta.
Ministrica pravde u Vladi Srbije Snežana Malović izjavila je da Srbija neće biti utočište za organizirani kriminal i da u zemlji postoji neophodna politička volja da se s ovim problemom izađe nakraj. "Srbija neće biti utočište organiziranom kriminalu, mafiji. Imamo snage volje i kapaciteta da se protiv toga borimo", rekla je Malović na okruglom stolu.
Na skupu, na kojem je sudjelovao veliki broj ličnosti angažiranih u borbi protiv organiziranog kriminala iz regije, ali i iz Evropske unije, ocijenjeno je da je upravo ova regija centar za šverc narkotika, oružja, cigareta u EU i da se to mora spriječiti , ne samo kako bi se regija integrirala u Uniju, već i zato što je kriminal ozbiljna prijetnja po sigurnost i Balkana i Evrope.
Sve države Balkana moraju raditi na stvaranju sustava vrijednosti u kojem neće postojati ni najmanje tolerancije prema kriminalu, jer je to "jedini put ka uspostavljanju vladavine prava i ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava, što je suština svakog demokratskog društva", istakla je Malović, prenosi Tanjug.
Ona je naglasila važnost međudržavne suradnje, kao jednog od ključnih elemenata borbe protiv organiziranog kriminala i kazala kako se ne smije dozvoliti da u ovoj borbi postoje bilo kakve državne granice, jer ih ni organizirani kriminal nema.
Predsjednica Transparency Internationala u Makedoniji Slađana Taseva smatra da je uzrok problema vezanog za organizirani kriminal to što je, poslije pada komunizma i raspada bivše Jugoslavije došlo do promjena u čitavom društvu u kojima su se najbolje snašli kriminalci, dok je država kasnila u donošenju neophodnih zakona i borbi protiv korupcije i kriminala.
"Potrebna je bila promjena sustava i stvaranje novih institucija da bi se države mogle adekvatno suočiti s ovim problemom i uspješno surađivati s EU-om", kazala je.
Predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost, koji je jedan od suorganizatora skupa, Sonja Liht ocijenila je da je borba protiv organiziranog kriminala "jedno od najvažnijih pitanja" koje države zapadnog Balkana moraju riješiti i naglasila da u tome mora sudjelovati i civilno društvo, jer se u situaciji sa snažnim organiziranim kriminalom i velikom stopom korupcije ne mogu osigurati ni osnovna ljudska prava.
Ona je kazala da je borba protiv organiziranog kriminala tijesno povezana i s pitanjem suočavanja s ratnim zločinima počinjenim na ovim prostorima, jer su ratni zločinci često i pripadnici kriminalnih skupina.
Liht je ukazala i na ulogu koju imaju mediji i koji "igraju naruku kriminalaca i kada nisu u njihovom vlasništvu, jer u program uključuju stvari koje zaglupljuju narod".
Potpredsjednik Grupe zemalja Vijaća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) Marin Mrčela rekao je da za borbu protiv kriminala i korupcije nije dovoljno samo da postoji politička volja u državi, nego da institucije koje se bave ovim problemom na raspolaganju moraju imati i odgovarajuća sredstva - financije i zakonodavstvo.
Skup održan u četvrtak zajednički su organizirali nevladina organizacija "Prijatelji Evrope" i Ministarstvo pravde Srbije, uz potporu organizacije Gallup Europa i Beogradskog fonda za političku izuzetnost.
