Prva reakcija Busha poslije za njega ne mnogo prijatne odluke Vrhovnog suda, bila je njegova izjava da to "ne znači da će zatvorenici biti pušteni na ulicu" i da on, kao odgovoran šef države, "neće dopustiti da sigurnost američkih građana bude ugrožena".
"Mi vodimo rat protiv terorizma, a ti zatvorenici su pokupljeni s bojnog polja. Ja ću braniti moj narod, ali ću se, istovremeno, povinovati odluci Vrhovnog suda", rekao je Bush.
Sudija Paul Stevens je naglasio, obrazlažući odluku za koju je glasalo pet, a protiv tri člana Vrhovnog suda, da vojna komisija, formirana radi suđenja Salimu Ahmedu Hamdanu, nema ovlaštenje da nastavi to suđenje zato što struktura i procedura kojom se služi narušavaju međunarodni sporazum koji se odnosi na tretman ratnih zatvorenika i krše američki ustav.
Takva odluka Vrhovnog suda u vezi sa slučajem Hamdana, vozača Osame bin Ladina u Afganistanu koji se u Guantanamu nalazi od 2001. godine, veliki je poraz za vladu američkog predsjednika Georgea Busha, ocijenili su svi američki mediji.
Bush je, međutim, pokušao da postupak vojnih vlasti prema zatočenicima u Guantanamu opravda tvrdnjom kako je tu riječ o "neprijateljskim borcima, a ne o ratnim zarobljenicima" i da se, prema tome, na njih ne odnosi Ženevska konvencija.
Portparol Bijele kuće je izjavio da ta odluka ne znači da će Guantanamo biti zatvoren. Jasno je, ocjenjuju analitičari, da se Bijela kuća nije lako pomirila s odlukom Vrhovnog suda, pa je odlučila da se, zajedno s Kongresom, da u potragu za nekim, uvjetno rečeno, novim rješenjem koje bi trebalo da omogući da manje-više sve ostane po starom i da vojna komisija i dalje radi onako kako je i dosad činila.
Ministarstvo odbrane je ponovilo stav da odluka Vrhovnog suda neće spriječiti vladu da drži strane zarobljenike na neodređeno vrijeme i bez zvančne optužbe i da će naći rješenje kako da se napravi nova verzija vojnih komisija čiji rad će odobriti Kongres.
Vrhovni sud se, naime, odnosi samo na vojnu komisiju, a ne spominju se pitanja poput onoga da li stranac može godinama da bude u zatvoru ili da li Guantanamo treba da se zatvori.
Na odluku suda je reagovao i komandant Guantanama, koji je rekao da "odluka nimalo neće utjecati na Guantanamo"
S druge strane, pak, Hamdanov advokat Charls Sevift je pozdravio odluku suda i rekao da Hamdan želi samo fer suđenje i šansu da se brani, jer su, kako je istakao, "tzv. vojne komisije u potpunosti potčinjene Pentagonu koji je odbrani dao neka minimalna prava u procesu".
Međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesty International ocijenila je odluku Vrhovnog suda SAD-a kao "pobjedu vladavine prava i ljudskih prava", dodajući, u saopćenju, da bi američka vlada trebalo da se postara da oni koji se nalaze u Guantanamu budu ili pušteni ili da im se sudi pred civilnim sudovima na američkoj teritoriji".
Guantanamo je formiran skoro odmah poslije terorističkih napada na New York i Washington 11. septembra 2001. godine. U njemu se danas nalazi ukupno 450 zatočenika, od kojih je samo 10 optuženo za ratne zločine.
Odluka Vrhovnog suda bi mogla imati dvije posljedice - prvo, zatvorenicima će ubuduće, najvjerovatnije, moći da se sudi samo pred civilnim sudovima i uobičajenim pravnim metodama, a drugo, što je, kako ocjenjuju analitičari veoma važno, Vrhovni sud je potvrdio legitimnost vladavine međunarodnog prava, uključujući važnost Ženevske konvencije koju je Bushova vlada dosad stalno pokušavala da zaobiđe.
Organizacije za ljudska prava i svjetska javnost su Guantanamo nazvale "crnom rupom" u međunarodnoj vladavini prava, a vojne komisije su "častile" nazivom "parodija pravde koja proturječi osnovnim ljudskim pravima".
Kako danas ocjenjuje "New York times", poslije odluke Vrhovnog suda će biti postavljena mnoga pitanja, a naročito pitanje legitimiteta američkog predsjednika i njegove uloge u ratu protiv terorizma, kao i pitanje svih nelegalnih akcija koje je Bush preduzeo sa ciljem "da se obračuna s teroristima".
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
