U odluci objavljenoj u srijedu vijeće predsjedavajućeg Iana Bonomyja ocijenilo je da Karadžićeva odbrana nije dokazala da je Holbrooke tokom pregovora o povlačenju Karadžića u julu 1996. imao ovlaštenja ni djelovao u ime Vijeća sigurnosti UN-a, ni glavnog tužitelja ICTY-a.
Bivši predsjednik Republike srpske optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1992.–1995.
U zahtjevu za obustavu postupka, podnesenom krajem maja, Karadžićeva odbrana je tvrdila da Tribunal nema nadležnost da Karadžiću sudi zbog postojanja sporazuma o imunitetu koji je sklopio Holbrooke kao "zvaničnik sa stvarnim ili pretpostavljenim ovlaštenjima vijeća sigurnosti UN-a i njegovih organa", uključujući i ICTY.
Vijeće sudije Bonomyja utvrdilo je, međutim, da odbrana nije dostavila nikakve dokaze da su haško tužilaštvo i Vijeće sigurnosti bili uključeni u pregovore koje je Holbrooke vodio o povlačenju Karadžića na sastancima s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem 18. i 19. jula 1996. u Beogradu.
Sudije su naznačile kako je pitanje da li je glavni tužitelj učestvovao u takvim pregovorima od ključnog značaja za utvrđivanje da li bi navodni sporazum o imunitetu važio pred ICTY-em.
"Premda optuženi tvrdi da je bilo nekih konsultacija između glavnog tužitelja i vlade SAD-a i Holbrookea tokom 1995/96., to ne utvrđuje da je Holbrooke djelovao s tužiteljevim ovlaštenjima, bilo stvarnim ili pretpostavljenim. Dokazi koje je optuženi priložio iz raznih knjiga o toj temi pokazuju da je zapravo bilo suprotno – da su postojale stalne napetosti između tužitelja i američkih pregovarača, uključujući Holbrookea", piše u odluci sudija.
Vijeće kao primjer navodi da je tužitelj podigao novu optužnicu protiv Karadžića ubrzo nakon što su ga 1995. američki izaslanici obavijestili da se na pregovorima u Daytonu razmatra raspisivanje amnestije u BiH.
U odluci se precizira i da tužitelj, nakon podizanja optužnice, nije sam mogao da je povuče, niti obustavi postupak, već je tu odluku morao odobriti sudija. U vrijeme kada je Karadžiću, kako tvrdi, garantiran imunitet od Tribunala, on je već bio optužen, a tužitelj ne samo da nije pokušao da optužnicu povuče već je 12. jula 1996. izdao novi nalog za njegovo hapšenje.
"Dokazni materijal koji je priložio optuženi ne pokazuje da je tužitelj na bilo koji način bio uključen u postizanje sporazuma", zaključilo je sudsko vijeće.
Odbacujući tvrdnju odbrane da je Holbrooke, kada je Karadžiću navodno garantirao imunitet, djelovao ne samo u ime SAD-a, nego i Vijeća sigurnosti UN-a, sudije navode da je, naprotiv, u augustu 1996. Vijeće sigurnosti u predsjedničkoj izjavi kritiziralo lokalne vlasti što Karadžića nisu uhapsile i predale ICTY-u.
U odluci sudsko vijeće primjećuje i da dokazi iz Karadžićevog podneska prije ukazuju na suprotno – da je Holbrooke djelovao isključivo kao izaslanik SAD-a kao što je i sam optuženi tvrdio u prvim podnescima.
Kao jedan od dokaza da Holbrooke nije zastupao Vijeće sigurnosti, vijeće navodi riječi samog Karadžića da je oklijevao potpisati sporazum o povlačenju zato što nije vjerovao Holbrookeu, ali da je to učinio pod pritiskom Miloševića.
Odlukom objavljenom u srijedu vijeće sudije Bonomyja odbilo je i Karadžićev zahtjev da se o navodnom sporazumu o imunitetu zakaže usmena rasprava.
Vijeće je ponovilo da će sporazum o Karadžićevom povlačenju sa čela RS-a i iz političkoga i javnog života biti razmatran na kraju suđenja, pri odlučivanju o presudi.
Isto vijeće je, u odluci o jednom ranijem podnesku odbrane naznačilo da – čak i da sporazum s Holbrookeom postoji – navodni Karadžićev imunitet pred Tribunalom nema nikakvu važnost, te da bi samo mogao biti uzet u obzir pri eventualnom određivanju kazne.
U zahtjevu za obustavljanje postupka Karadžić je tvrdio da mu je Holbrooke garantirao imunitet u zamjenu za povlačenja tokom pregovora koje je vodio s Miloševićem u Beogradu 18. i 19. jula 1996.
Karadžić tim pregovorima nije prisustvovao, a na Palama je potpisao dokument kojim se obavezao na povlačenje i u kojem se imunitet nije spominjao.
Kao dodatak zahtjevu za odbacivanje optužnice odbrana je priložila kopiju tog dokumenta. U dokumentu, između ostalog, piše da će se Karadžić od 19. jula te godine povući sa svih položaja i iz javnosti, a da će dužnost predsjednika RS-a preuzeti Biljana Plavšić.
Na dokumentu su, pored Karadžićevoga, potpisi Biljane Plavšić, Momčila Krajišnika, Alekse Buhe i kao "svjedoka" Slobodana Miloševića i Milana Milutinovića, tada ministra vanjskih poslova Srbije, prenijela je Beta.
Bivši predsjednik RS-a optužen je za genocid u Srebrenici i još 11 općina u BiH, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje međunarodnih talaca.
Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula prošle godine, a u Haag je prebačen devet dana kasnije. U prvom pojavljivanju pred ICTY-em odbio je da se izjasni o krivici, nakon čega je sudija Bonomy u spis, u skladu s pravilima, uveo kako je optuženi izjavio da nije kriv.
Rusi skočili iz aviona s visine od 10.500 metara, testirali novi komunikacijski sistem
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
