Američke inauguracije
0

Od raskošnih skupova do tragedija

FENA
Inauguracije dosadašnja 43 američka predsjednika događaji su koji nisu ostali zabilježeni u američkoj povijesti samo po raskošnim svečanostima, nego i po neobičnim ili tragičnim posljedicama poput smrtonosne upale pluća kojom je prije 170 godina William H. Harrison platio svoj predugi inauguralni govor po ledenom vremenu.

Izabrani američki predsjednik Barack Obama u utorak će položiti prisegu i postati 44. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Prvi Afroamerikanac na toj dužnosti slijedit će tradiciju prethodnika i položiti zakletvu nad Biblijom te, unatoč krizi, održati inauguracijski bal.

Obama će prisegu položiti nad Biblijom koja je pripadala Abrahamu Lincolnu, a inauguracijska tema nazvana je "Novo rađanje slobode", čime će se odati počast 200. obljetnici Lincolnova rođenja.

Te riječi, koje je Lincoln izgovorio u Gettysburgu, izražavaju njegovu nadu da će žrtvovanje onih koji pogibaju kako bi se očuvao SAD omogućiti "novo rađanje slobode" nacije.

Lincolnov govor u Gettysburgu smatra se jednim od najčešće citiranih govora u povijesti SAD-a, a ustvari je bio vrlo kratak - sadržavao je samo 10 rečenica i 272 riječi.

U američkoj povijesti do sada je održano 54 službenih predsjedničkih inauguracijskih svečanosti, na 10 različitih lokacija.

Od Georgea Washingtona 1789. godine, svaki predsjednik je održao inauguracijski govor.

Najkraći inauguracijski govor, koji je sadržavao samo 135 riječi, održao je 1793. George Washington u Philadelphiji, dok je najduži govor održao William H. Harrison 1841. Njegova inauguracija bila je jedna od najtragičnijih u američkoj povijesti.

Usprkos snježnoj oluji i strašnoj hladnoći, 68-ogodišnji Harrison je puna dva sata čitao svoj govor, nakon čega je dobio upalu pluća i umro mjesec dana kasnije.

Njegov potpredsjednik John Tyler prisegu je položio u hotelu i nije održao inauguracijski govor.

Ni neke druge inauguracije nisu bile veseli događaji.

Osam potpredsjednika položilo je prisegu nakon smrti predsjednika, dok je jedan potpredsjednik položio prisegu nakon što je predsjednik odstupio s dužnosti.

Amerikanci se još uvijek s tugom sjećaju 22. novembra 1963. kada je tadašnji potpredsjednik Lyndon Johnson prisegu položio u pretrpanoj kabini zrakoplova Air Force One nakon ubojstva Johna F. Kennedyja u Dallasu.

Američka tradicija organiziranja inauguracijskih balova potječe iz 19. stoljeća, a ta povijest uključuje prenatrpane plesne podije, te čak i stotinu smrznutih kanarinaca.

Prvi inaguracijski bal održali su u Washingtonu James i Dolley Madison 1809. godine u Long's hotelu. Četiri stotine ulaznica tada je prodano po cijeni od 4 dolara. Inauguracijski bal ubrzo je postao događaj godine u Washingtonu.

Inauguracijski bal Ulyssesa Granta 1873. bio je jedan od najnesretnijih. Za tu prigodu izgrađena je drvena zgrada a na temperaturama od minus 9 stupnjeva Celzijevih pjenušac se pretvorio u nepitku tekućinu, gosti su plesali u kaputima i šeširima, smrznule su se i oštrige, a strune na violinama popucale. Stotinu kanarinaca dovedenih zbog ugođaja uginulo je od zime.

Posljednje inauguracijske balove, one prije četiri godine Georga Busha, ostale su zapamćene po brojnim ostavljenim krznenim kaputima sudionika koji su bili toliko bijesni zbog dugih čekanja u redovima na garderobama da su ih napuštali bez bundi.

Veliki broj Amerikanaca smatra da bi Obama zbog financijske krize trebao otkazati inauguracijske balove, ističući da "nije vrijeme za zabavu".

Američki dužnosnici kazali su da će ovogodišnji inauguracijski balovi stajati više od 40 miliona dolara.