{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Od jačine potresa ljuljali se neboderi

S
23.5.2009. u 08:30
0
2
Od jačine potresa ljuljali se neboderi
0
Od jačine potresa ljuljali se neboderi
Foto: AP
Snažan zemljotres magnitude 5, 7 Richtera u petak ujutro potresao je glavni grad Meksika, Mexico City. Od jačine potresa neboderi su se počeli ljuljati, što je izazvalo opštu paniku stanovnika glavnog grada Meksika i susjednog grada Puebla, no na sreću nije bilo povrijeđenih, a prema dosadašnjim podacima ovaj zemljotres nije uzrokovao ni materijalna oštećenja.
Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država saopštio je da je magnituda iznosila 5,7 Richtera, a epicentar potresa je bio 140 kilometara jugoistočno od Mexico Cityja. Prema podacima meksičkog seizmološkog zavoda jačina potresa je iznosila 5,9 Richtera.

Grad Puebla je poznati proizvođač keramičkih figura i jedno od glavnih turističkih odredišta u Meksiku. Tamošnji stanovnici izjavili su za američke medije da su se od jačine potresa sve figure na policama tresle, no nije pričinjena nikakva materijalna šteta.

«Bila sam u kupaonici i u jednom trenutku sam osjetila da se sve trese. Preplašila sam se, nisam znala šta da činim, jer nam nije bilo dozvoljeno da napustimo zgradu. Bilo je stravično, čitav neboder se ljuljao», kazala je Mariana Rodriguez, koja stanuje na 19. spratu u jednom neboderu u Mexico Cityju.

Zemljotres je izazvao opštu paniku, te su mnogi istrčali na ulice, zbog toga su nadležne službe odmah započele evakuaciju stanovnika u manje opasne dijelove grada, no nakon nekoliko minuta sve se smirilo, te su se preplašeni stanovnici vratili u svoje domove.

Prije mjesec dana Mexico City je pogodio još jedan manji potres u kojem, također, nije bilo povrijeđenih niti je bila pričinjena materijalna šteta.

«Do sada niko nije prijavio materijalna oštećenja, no u svakom slučaju bit će sprovedena dodatna istraživanja», kazao je gradonačalnik Mexico Cityja, Marcelo Ebrard.

Glavni grad Meksika često biva pogođen zemljotresom, a najrazorniji je bio 1985. godine kada je poginulo više od deset hiljada osoba.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: