{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Od Iraka do WikiLeaksa

F
25.12.2010. u 14:11
0
0
Od Iraka do WikiLeaksa
0
Od Iraka do WikiLeaksa
Foto: AP
Privođenje kraju dva velika ratna angažmana, izbori za Kongres koji su dodatno podijelili američko društvo, ekološka katastrofa u Meksičkom zaljevu i objelodanjivanje diplomatske prepiske State Departmenta na WikiLeaksu, obilježili su proteklu godinu u SAD-u.
Kada je riječ o vanjskoj politici, u nesumnjive uspjehe administracije predsjednika Baracka Obame može se ubrojati augustovsko povlačenje posljednjih borbenih jedinica iz Iraka.

I taj uspjeh bio je, ipak, u sjenci nepopularnog rata u Afganistanu, gdje i poslije 13 godina, SAD nemaju mnogo razloga za optimizam. U decembru objavljeni pregled strategije tog rata potvrdio je da će iduće godine u julu početi povlačenje borbenih trupa, koje će biti dovršeno krajem 2014. godine.

Djelimičan uspjeh postignut je na polju na kome Obama želi da ostavi traga na međunarodnoj sceni, u sklopu njegove vizije svijeta bez nuklearnog oružja. Tu je najznačajniji rezultat bio Sporazum o ograničenju ofanzivnog strateškog naoružanja, takozvani Novi START, koji je on potpisao s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom.

Na istom planu, samit o nuklearnoj sigurnosti, održan u aprilu u Washingtonu, nije ispunio američka očekivanja, pošto, iako se svih 47 učesnika složilo da je nuklearni terorizam zajednička prijetnja, niko nije preuzeo konkretne obaveze.

SAD su, također, postigle ograničene rezultate u nastojanju da ometu nuklearne planove Irana, pošto su nove sankcije, koje je u junu usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a, daleko slabije od onoga što su Amerikanci predlagali, prije svega zbog suprotstavljanja Kine.

Teško bi se uspjehom mogao opisati i američki angažman oko Sjeverne Koreje, i to ne samo u vezi s njenim nuklearnim kapacitetima, već i s ukupnim porastom napetosti na Korejskom poluostrvu.

Tom prilikom pokazala se dubina razlika Pekinga i Washingtona, koja je kulminirala u vrijeme dodjele Nobelove nagrade za mir kineskom disidentu.

Kao nesumnjiv neuspjeh u ovoj godini, može se ubrojati angažman na Bliskom istoku, iako SAD to ne žele da priznaju. Izraelci i Palestinci sastali su se u septembru u Washingtonu, ali na tome je stalo, jer je krajem istog mjeseca istekao moratorij na izgradnju jevrejskih naselja na Zapadnoj obali.

Ono što je američka diplomatija ipak morala da prizna, jeste da su joj tajne depeše, koje je objavio WikiLeaks, nanijele priličnu štetu. Strasti se još nisu smirile, a vrijeme će pokazati da li će objavljivanje ovih dokumenata, uprkos značajnom trudu Washingtona da umanji posljedice, na duže staze uticati na odnose SAD i drugih zemalja.

Izbori za Kongres pokazali su da vanjska politika, kao i ranije, nije toliko u centru pažnje. Kao glavni problem zemlje u prvi plan izbila je ekonomija. Iako je recesija u SAD-u završena 2009. godine, iz perspektive običnog Amerikanca stanje se ne popravlja, jer nema novih poslova, a nezaposlenost je u decembru dostigla 9,8 posto.

Izbori su pokazali duboke podjele u SAD i razlike u stavu o tome kojim pravcem zemlja treba da ide poslije najveće ekonomske krize od tridesetih godina - starim putem koji ju je učinio najvećom svjetskom silom, ili novim koji će bolje odgovoriti na izazove novog vremena.

U tom smislu, Kongres je ove godine bio poprište žestokog otpora republikanaca doslovno svakoj ideji Bijele kuće, ali je Obama uspio da zadrži imidž predsjednika koji ispunjava predizborna obećanja. To se prije svega odnosi na historijski zakon o reformi zdravstvene zaštite, što će, šta god bilo s republikanskim prijetnjama, ostati zabilježeno kao njegovo zavještanje budućim generacijama.

I ostala zakonodavna aktivnost koju je Obama pokrenuo imat će trajne posljedice po Ameriku. On je kroz Kongres uspio da progura i reformu finansijskog sektora, kao i zakon koji ukida zabranu homoseksualcima da služe vojsku.

Pošto se na novembarskim izborima demokratska većina u Senatu smanjila, a u Predstavničkom domu izgubila, Obama i njegova stranka sada moraju da pristanu na kompromise, što se najbolje vidjelo u produžetku važenja dosadašnjih poreskih olakšica.

SAD su ove godine doživjele najveću ekološku katastrofu u historiji - isticanje nafte iz podvodne bušotine ispred obala Luizijane. Slike s dna Meksičkog zaljeva, koje su se i uživo mogle gledati od aprila do jula, naškodile su rejtingu i administracije i Kongresa, i dodatno doprinijele da u izbornoj godini u SAD-u prevlada pesimizam.

Na kraju godine, Obamin način vođenja države odobrava, po raznim anketama, 44 do 48 posto Amerikanaca. Tokom cijele 2010. godine taj nivo je bio između 40 i 50 posto. O samom predsjedniku više od 70 posto građana i dalje ima povoljno mišljenje, prenosi u subotu Tanjug.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: