{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Objavljeni dokumenti ratnog kabineta Winstona Churchilla

F
1.1.2006. u 18:37
0
0
Objavljeni dokumenti ratnog kabineta Winstona Churchilla
0
Objavljeni dokumenti ratnog kabineta Winstona Churchilla
Nakon isteka zakonskog roka od 60 godina britanski Nacionalni arhiv je objavio službene dokumente vezane uz bivšeg premijera Winstona Churchilla, kojeg su njegovi sunarodnjaci u nedavnoj BBC-ovoj anketi proglasili najvećim Britancem u povijesti.
Sandey Times - kao i većina drugih dnevnika - prenosi dijelove iz danas objelodanjenog dokumenta ratnog kabineta britanskog premijera Winstona Churchilla.

Dokumenti se uglavnom sastoje od zabilješki i zapisnika koje su Churchill i njegovi saradnici napravili prilikom sjednica kabineta za vrijeme Drugog svjetskog rata. Mnogi od njih sadrže zamisli za koje se može reći da bacaju novo svjetlo na ličnost koja dan-danas uživa reputaciju spasitelja svijeta od nacističkog zla.

Prema tom dokumentu iz 1942. godine, Churchill se nadao - i bio sasvim riješen - da njemačkog nacističkog vođu Adolfa Hitlera, nakon eventualnog njemačkog poraza i njegovog zarobljavanja, pogubi na električnoj stolici, koja bi bila pozajmljena od Sjedinjenih Država.

"Ako nam Hitler padne šaka, svakako ćemo ga pogubiti. Taj čovjek je oličenja zla. Sredstvo - električna stolica za gangstere", rekao je Churchill u decembru 1942. godine prema objelodanjenim bilješkama podsekretara kabineta ser Normana Bruka.

Za razliku od svojih saveznika - američkog predsjednika Roosevelta i sovjetskog vođe Staljina - koji su htjeli da se Hitleru i njegova klika dovedu pred posebni međunarodni sud, Churchill je smatrao kako je njemački vođa svojim postupcima sebe "izdvojio iz civiliziranog svijeta", te da se, stoga, na njega ne mogu primjenjivati propisi civiliziranog svijeta. Churchill je umjesto suđenja tražio ekspresno pogubljenje bez ikakvog prethodnog postupka. Na sastanku vlade od 14. decembra 1942. godine je čak predložio da se u tu svrhu, umjesto vješala i streljačkog stroja, iskoristi električna stolica koju bi otkupili od Amerikanaca.

Churchill je također, prenosi list, u jednom trenutku predlagao da se zračnim napadima sa zemlje zbrišu njemačka sela, u srazmjeri 'tri za jedno'.

Dokumenti isto tako pokazuju da se ni Hitlerovi sunarodnjaci ne bi najbolje proveli da su neke od Churchillovih zamisli provedene u djelo. Nakon što su Nijemci 1942. godine u Češkoj, u znak odmazde zbog djelovanja lokalnog pokreta otpora, spalili selo Lidice i masakrirali njegove stanovnike, Churchill je na to htio reagirati tako što bi Kraljevsko zrakoplovstvo zapaljivim bombama potpuno uništilo tri sela u Njemačkoj. Od te je zamisli Churchill odgovoren jedino zahvaljujući stavu ostatka vlade koji su smatrali da takva eskalacija nasilja ne bi skratila rat.

Churchill je, pak, bio spreman za sličnu odmazdu u slučaju masovnih pogubljenja britanskih zarobljenika u njemačkim logorima.

Dokumenti također pokazuju da su, uz Hitlera i rat, Churchilla mučili odnosi s njegovim saveznicima. Pred kraj rata je iskazivao veliku zabrinutost zbog prodora Sovjeta u Centralnu Evropu, ali ni njegovi zapadni saveznici nisu bili pošteđeni kritike. Francuskom vođi De Gaulleu je predbacivao aroganciju, a Amerikancima nesklonost da, za razliku od Britanaca, koriste vlastite zalihe hrane i drugih potrepština kako bi pomogli stanovništvu oslobođenih krajeva Zapadne Evrope.

Dolazak ogromnog kontingenta američke vojske na Britansko otočje je također izazvao i određene pravno-političke probleme izazvane rasnom segregacijom koja je u to doba postojala unutar američkih oružanih snaga. Dokumenti pokazuju da je Churchill nevoljko pristao da se američkoj vojsci dozvoli da u svojim bazama provodi segregaciju, ali da se ograničenja za američke "obojene" vojnike ne odnose na britanske kantine, pubove, kina, kazališta i druge javne objekte.

Zanimljivo je kako je objavljivanje ovih dokumenata bilo odgađano dva puta - godine 1981. i godine 1991. - jer ih se držalo "preosjetljivima".

Churchill, inače, o svojim planovima za postupak s Hitlerom nije govorio u "Drugom svjetskom ratu", šestotomnoj knjizi memoara za koju je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Te je stavove također prilično zanimljivo staviti u kontekst Churchillove izjave u kojom je "kratki postupak" talijanskih partizana prema fašističkom vođi Benitu Mussoliniju nazvao ubistvom.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: