{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Obamina prva godina u Bijeloj kući - nesrazmjer očekivanog i ostvarenog

F
20.1.2010. u 14:16
0
2
Obamina prva godina u Bijeloj kući - nesrazmjer očekivanog i ostvarenog
0
Obamina prva godina u Bijeloj kući - nesrazmjer očekivanog i ostvarenog
Barack Obama (Foto: AFP/File)
Barack Obama ušao je prije godina dana u Bijelu kuću praćen ogromnim očekivanjima u zemlji i inostranstvu, te uvjerenjem da će preobraziti američku unutarnju i vanjsku politiku, a ankete su pokazivale da ga podržava između 65 i 70 posto Amerikanaca.
Prvi predsjednik SAD-a afroameričkog porijekla najavio je ambiciozan program - otvaranje radnih mjesta, reformu nacionalnog zdravstvenog sistema, ublažavanje nuklearne prijetnje u svijetu i popravljanje narušenog međunarodnog ugleda Amerike, te smanjivanje stranačkih podjela kod kuće.

"Izabrali smo nadu umjesto straha, jedinstvo umjesto sukoba i nesuglasja. Na današnji dan došli smo proglasiti kraj sitničavih pritužbi i lažnih obećanja, uzajamnog optuživanja i istrošenih dogmi, koje su predugo gušile našu politiku", rekao je Obama u inauguracijskom govoru 20. januara 2009.

Ali godinu dana kasnije, velika očekivanja su se uglavnom rasplinula, a Amerika je podijeljena oko novoga predsjednika. Prema ispitivanju Gallupova instituta podrška Obami se u posljednjem tromjesečju 2009. kretala oko 50 posto, a prosjek za cijelu godinu je iznosio 57 posto, što je među najnižim stopama podrške američkim predsjednicima nakon Drugog svjetskog rata.

U prvoj godini mandata, 57 posto podrške imao je još Ronald Reagan, a manju podršku od Obame samo Bill Clinton - 49 posto.

Američka javnost sve je skeptičnija prema Obaminim obećanjima da će promijeniti Washington i prema njegovom ambicioznom programu, pokazalo je ispitivanje NBC Newsa i Wall Street Journala.

Čak 46 posto Amerikanaca drži da je reforma zdravstvenog sistema loša ideja, a 33 posto da je dobra, 16 posto Amerikanaca je zadovoljno stanjem ekonomije, a 83 posto nezadovoljno, samo 30 posto mu daje pozitivne ocjene za promjenu ustaljene politike u Washingtonu, a 54 posto misli da je ostvario "vrlo malo" ili "tek nešto" od svojih ciljeva u proteklih 12 mjeseci.

"Amerikanci su željeli i očekivali bolju ekonomiju, smanjene prisutnosti u Iraku i temeljitu promjenu načina na koji se radi u Washingtonu. To se nije dogodilo i ne iznenađuje da je predsjedniku pala popularnost", ocijenio je demokratski stručnjak za ankete Peter Hart, koji je proveo ispitivanje NBC/WSJ zajedno s republikanskim stručnjakom Billom McInturffom.

Međutim, poruka nade koja je bila središnja u Obaminoj kampanji još nije potpuno izblijedjela, pa tako 40 posto ispitanih vjeruje da će on biti uspješan predsjednik, a približno isti broj drži kako je prerano za ocjenjivanje njegova mandata.

Ispitivanje je također pokazalo da se Amerikancima Obama više sviđa kao osoba, nego politika koju vodi. Tako je tri četvrtine ispitanih reklo da im se Obama osobno sviđa, 52 posto da imaju pozitivno mišljenje o njemu, a 35 posto negativno.

Čak 72 posto smatra da je ležeran i simpatičan, 59 posto da je inspirativan i poticajan, 57 posto da ima jake kvalitete vođe, a 51 posto da je pošten i iskren te da predstavlja tradicionalne američke vrijednosti.

Kada je riječ o profesionalnim aspektima obnašanja dužnosti, 49 posto smatra da je čvrst i odlučan te dobar vrhovni zapovjednik, 47 posto da je upućen i iskusan, 40 posto da ujedinjuje zemlju i ostvaruje svoje ciljeve, a 38 posto da dijeli stajališta Amerikanaca.

Ukupna podrška za Obamu u anketi NBC/WSJ iznosi 48 posto.

Obamina sudbina uveliko ovisi o stanju ekonomije, a osim značajnog oporavka na Wall Streetu, ekonomija nije u puno boljem stanju nego što je bilo prije godinu dana, nezaposlenost je povećana i zadržava se na 10 posto. Veliki problem je i to što sve više ljudi radi posao za koji je potrebna niža kvalifikacija od njihove.

S programom sanacije banaka TARP, paketom ekonomskih poticaja i drugim mjerama uspio je spriječiti finansijski kolaps, međutim u paketu je više potrošeno na zadovoljavanje političkih programa nego na otvaranje radnih mjesta. Pored toga, malo je učinio na uravnoteženju ogromnog budžetskog manjka, ocjenjuju politički analitičari.

Drugo pitanje koje opterećuje administraciju je sve nepopularniji rat u Afganistanu i Obamina odluka da poveća broj američkih snaga u toj zemlji, koja je posebno loše primljena na liberalnom krilu Demokratske stranke. Kako rastu gubici u Afganistanu sve je više zabrinutosti u obje stranke oko nužnosti toga rata i dugoročnog angažmana SAD-a.

Nakon neuspješnog pokušaja bombaškog napada na avion u SAD-u za Božić, zabrinutost oko nacionalne sigurnosti također igra ulogu u ocjeni administracije.

Njegov glavni unutarnjopolitički prioritet, uz koji se veže i ukupni uspjeh administracije, proširenje zdravstvenog osiguranja na dodatnih 30 miliona Amerikanaca, još je uvijek pod znakom pitanja, a glavni elementi reforme bitno su reducirani kompromisima u Kongresu.

Obama je postavio visoke ciljeve svome mandatu, obećavao je "promijeniti Ameriku i promijeniti svijet", međutim stvarnost je pokazala da je to preteško čak i za predsjednika SAD-a. - Jasno se pokazalo da nije čudotvorac, komentira San Francisco Chronicle.

Internetska stranica PolitFact.com, koja kontinurano prati Obamino ispunjavanje predizbornih obećanja, pokazuje da je od 500 obećanja do sada ispunio 124.

Međutim, većina analitičara priznaje da je Obama stvorio drugačiju klimu u Washingtonu, temeljenu na promišljenoj raspravi, da je zacrtao novi multilateralni pristup u vanjskoj politici i pokazao želju za saradnjom s međunarodnom zajednicom, što je jasno izrazio u svojim govorima u inostranstvu.

Ističe se da je održao zemlju sigurnom, istodobno obnovivši ravnotežu između sigurnosti i slobode u odnosu prema osumnjičenim teroristima, sa zabranom mučenja i odlukom o zatvaranju zatočeničkog centra Guantanama na Kubi.

U okvirima budžetskih ograničenja učinio je pomake na planu pristupačnijeg studiranja i školovanja siromašne djece, imenovao je prvog suca hispanoameričkog porijekla u Vrhovni sud te vratio klimatske promjene u središte nacionalne rasprave.

"Obama je obnovio američki prestiž u inostranstvu, vratio je povjerenje u finansijski sistem i počeo izvačiti vojsku iz kaljuže Iraka, te poduzeo značajne regulativne mjere na zaštiti okoliša. Predsjednik još ima mnogo toga za učiniti, ali sve u svemu to nije loš start", ocjenjuje u komentaru Los Angeles Times.

Konzervativni The Wall Street Journal ističe da Barack Obama ulazi u drugu godinu mandata usred dugotrajne ekonomske krize, s biračima koji manje vjeruju u njegovu uspješnost i više nisu za to da demokrati zadrže kontrolu u Kongresu.

Trendovi ukazuju na sve težu političku klimu za Obamu koji se nada da će pomaknuti svoj domaći program dalje od reforme zdravstva i očuvati većinu u Predstavničkom domu i Senatu na kongresnim izborima u stunovembru. Na težinu te klime ukazuje iznenađujući demokratski gubitak senatskog mjesta u Massachusettsu u utorak. Mjesto pokojnog Edwarda Kennedyja osvojio je konzervativni republikanac Scott Brown, u saveznoj državi koja se smatra tvrđavom demokrata.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: