Pobjeda bi uvela Baracka Obamu u Bijelu kuću i osigurala mu uvjerljiviju demokratsku većinu u oba doma Kongresa, u Predstavničkom domu i Senatu, u posljednjem možda i kvalificiranu većinu, ključnu kod donošenja zakona.
Takva bi pobjeda mogla označiti povijesno prestrojavanje u politici SAD-a poput onoga 1932. i 1980. godine, kada je pobjednička stranka dobila moć koju je držala cijelu generaciju, iskoristivši je za promjenu uloge vlade u američkom društvu.
Obama, 47-godišnji senator iz Illinoisa, sada je dobro pozicioniran da osvoji Elektorski kolegij, i od ukupno 538 glasova, osigura većinu od 270. Glasovi birača na predsjedničkim izborima u SAD zbrajaju se po saveznim državama, a pobjednik osvaja sve elektorske glasove pojedine države, koje zavisno od broja stanovnika imaju od tri do 55 glasova. Izuzetak je nekoliko manjih država gdje pobjednika utvrđuju u kongresnim okruzima.
Prema najnovijim anketama, Obama uvjerljivo vodi u većini "plavih" demokratskih država koje su 2000. i 2004. birale Ala Gorea i Johna Kerrya, a stiče i zamah za osvajanje više "crvenih" država koje su glasale za republikance na posljednjim izborima, uključujući Floridu, Ohio, Colorado i Virginiju.
U Coloradu vodi s 52 prema 42 posto glasova (PPP-D), na Floridi vodi sa 49 prema 44 posto glasova (Research 2000), u Ohiu isto sa 49 prema 44 posto glasova (InnAdv/PollPosition), te u Virginiji s 51 prema 43 posto glasova (PPP-D).
Zbog tijesne razlike neke od tih država i dalje se vode kao izjednačene, no u prognozama vodećih anketara i bez tih država Obama odnedavno prelazi prag od 270 elektorskih glasova.
Očekuje se da će demokrati zabilježiti velike dobitke i na izborima za novi saziv Predstavničkog doma i za trećinu mjesta u Senatu, koji ima 100 zastupnika.
Poput Obame, i tu demokrati duboko posežu u nekada solidan republikanski teritorij. Čak bi i izbor toliko etabliranih senatora poput Elizabeth Dole iz Sjeverne Karoline i Mitcha McConnella iz Kentuckya, čelnika manjine u Senatu, mogao biti u opasnosti.
Kao nadogradnja na demokratsku pobjedu na izborima 2006., kada su preuzeli nadzor nad oba doma Kongresa, veliki dobici u ovoj godini mogli bi podsjećati na republikanske pobjede 1978. i 1980., koje su donijele tzv. "Reaganovu revoluciju".
Ed Rollins, bivši politički savjetnik predsjednika Ronalda Reagana, povezuje sadašnju situaciju s onom iz 1980., kada su se birači, ljuti na predsjednika Jimmyja Cartera i demokrate, masovno okrenuli Reaganu, čim su se navikli na ideju da on može biti predsjednik.
"Barack je prešao taj prag. Jednom kada je Reagan prešao prag, ljudi su se htjeli riješiti Cartera i učinili su to u premoćnom broju. I ovo će se pretvoriti u premoćnu pobjedu", izjavio je Rollins za politički portal McClutchy.
Demokrati imaju političku prednost u završnici kampanje, jer samo devet posto Amerikanaca misli da je zemlja na pravom putu, a popularnost predsjednika Georgea W. Busha prošle sedmice je bila samo jedan postotak iznad one Richarda Nixona kada je 1974. bio prisiljen na ostavku, zbog afere Watergate.
Pored toga, kolaps na Wall Streetu i globalnim berzama i tjeskoba zbog gospodarskog stanja, okreću javno mnijenje u prilog demokrata, pokazuju ankete.
"Osnove su se posložile gotovo savršeno i u pravome trenutku za demokrate. Teško da može izgledati bolje za demokrate", ocijenio je politolog Larry Sabato, sa sveučilišta Virginija.
"Ovim će izborima sada odlučiti isključivo gospodarstvo. Usprkos činjenici da demokrati imaju u rukama Kongres, čini se da prevladava uvjerenje kako su republikanci u cijelosti odgovorni za probleme", ocijenio je neovisni analitičar Charlie Cook.
Očekuje se da će demokrati povećati svoju sadašnju većinu u Predstavničkom domu, koja iznosi 235 prema 199 mjesta, i u Senatu, gdje imaju minimalnu većinu od 51 prema 49 mjesta.
Tri priznata analitičara kongresnih utrka - Cook, Sabato i Stuart Rothenberg - protekle su sedmice povećala svoje prognoze demokratskih dobitaka. U Predstavničkom domu oni očekuju da će demokrati osvojiti dodatnih 15 do 30 mjesta, a u Senatu od šest do devet mjesta više nego što imaju sada.
Zbog pravila da manjina u Senatu može tražiti izglasavanje zakona s kvalificiranom većinom od 60 glasova, osvajanje tolikog broja mjesta osiguralo bi demokratima kontrolu kakvu nijedna stranka ili predsjednik nisu imali već gotovo 30 godina.
Procjenjuje se da bi demokratski kandidati mogli pobijediti u senatskim utrkama u Novom Meksiku i Virginiji, dok su ostala potencijalna mjesta u Aljasci, Coloradu, New Hampshireu, Oregonu, Minnesoti, Mississippiju, Kentuckyju i Sjevernoj Karolini.
Stuart Rothenberg procjenjuje kako republikanci idu prema katastrofalnim izborima, koji će biti uvod u vrlo loše razdoblje stranke. Kako se čini, kaže Rothenberg, a prenosi Hina, nova generacija konzervativnog vodstva morat će nakon izbora u novembru osmisliti kako prikupiti krhotine i konsolidirati svoju stranku.
