Neuspjeh u sprečavanju klimatskih promjena u prvoj polovini ovog stoljeća dovest će svijet u opasnost od zagrijavanja u drugoj polovini bez obzira na to što će svjetska populacija, prema prognozi, 2042. da dostigne maksimum od 8,1 milijardu stanovnika, uz znatno usporavanje ekonomskog rasta u razvijenim zemljama, ukazano je u izvještaju te organizacije sa sjedištem u Švicarskoj.
"Malo je vjerovatno da će vlade usvojiti neophodne propise radi primoravanja tržišta da izdvoje više novca za rješenja, povoljna za klimu i ne možemo pretpostaviti da će tržišta raditi u korist dobrobiti ljudi", ukazao je autor izvještaja, profesor za klimatsku strategiju na norveškom Univerzitetu za menadžment Jorgen Randers.
"Svake godine emitiramo dva puta više gasova s efektom staklene bašte nego što ih apsorbiraju svjetske šume i okeani, a taj višak će se povećavati i dostići maksimum u 2030.", rekao je on.
Rimski klub, čijih 100 članova uključuje političare, poslovne ljude i naučnike, analizira različite probleme - od granica ekonomskog rasta do zapošljavanja i prirodnih resursa, a također se bavi problemima ekologije, prenijela je agencija Reuters.
Prošlomjesečno istraživanje univerziteta Oxford i Princeton pokazalo je da će temperatura na našoj planeti porasti između 1,4 i tri stepena do 2050., s tim što je verovatnije da to budu tri stepena.
Zemlje svijeta su se 2010. složile da emisije štetnih gasova moraju da budu oštro smanjene da bi se povećanje prosječne globalne temperature u ovom vijeku zadržalo ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo.
Naučnici upozoravaju da prekoračenje te granice pijeti da dovede do nestabilnosti klime gdje bi ekstremne vremenske pojave postale uobičajene. Dosadašnji napori za smanjenje emisija gasova staklene bašte ne smatraju se međutim dovoljnim da bi mogli da spriječe rast temperatura u ovom vijeku iznad dva stepena Celzijusa.
Randers je ukazao da će potrošnja po stanovniku u Kini do 2052. dostići najmanje dvije trećine potrošnje u SAD-u, dok će prosječan ekonomski rast 14 zemalja u naglom usponu, uključujući Brazil, Indiju i Južnoafričku Republiku, biti visok tokom sljedećih 40 godina.
"Taj rast će da poboljša životni standard mnogih, ali će biti na štetu globalne klime. Mada rast neće biti tako eksplozivan kao u Kini, on će još uvijek biti dovoljno veliki da održi porast emisija u tim zemljama sve do 40-ih godina ovog vijeka", dodao je Randers, prenio je Tanjug.
U razvijenim ekonomijama SAD-a i Evrope će, nasuprot tome, doći do smanjenja ili stagniranja potrošnje, što bi trebalo da pomogne u sprečavanju iscrpljivanja rezervi nafte, hrane i vode do 2052.
Ekološki program Ujedinjenih nacija je prošle godine saopćio da je povećana razlika između obećanih smanjenja emisija i kresanja neophodnih da bi porast temperatura ostao ispod dva stepena i da će emisije gasova s efektom staklene bašte u 2020. porasti na šest do 11 milijardi tona iznad granice koja je potrebna da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na sigurne nivoe.
Međunarodna agencija za energetiku je također upozorila da svijet možda neće biti u stanju da ograniči rast temperatura ukoliko se do 2017. ne poduzme nova međunarodna akcija po pitanju klime s obzirom na to da je u izgradnji previše elektrana i fabrika na fosilna goriva.
Jedan novi svjetski sporazum o klimi, koji će primorati najveće svjetske zagađivače, uključujući SAD i Kinu, da smanje emisije, bit će dogovoren tek do 2015. i stupit će na snagu do 2020, što mnogi ocjenjuju kao prekasno za ograničenje štetnih posljedica po klimu.
Zemlje svijeta su se dogovorile da u periodu 2010-2012. pribavljaju 10 milijardi dolara godišnje kako bi pomogle zemljama u razvoju da se prilagode klimatskim promjenama i da sumu povećaju na 100 milijardi dolara godišnje do 2020.
Ekonomsko usporavanje je, međutim, umanjilo vladine fondove, a tržišta kvotama ugljenika, koja bi trebalo da pruže podršku investicijama u čistu energiju u privatnom sektoru, ne ostvaruju taj svoj zadatak.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
