Angela Merkel
0

"Nulta tolerancija" prema nuklearnom oružju Irana

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak se u govoru u američkom Kongresu založila za "nultu toleranciju" prema namjerama Irana da pribavi nuklearno oružje, istaknuvši da su Evropa i SAD najjači kada se zajednički suprotstavljaju globalnim prijetnjama.

Govoreći o prijetnji od iranske nuklearne ambicije za regiju, Merkel je kazala kako "ne može biti nuklearnog oružja u rukama iranskog predsjednika koji negira holokaust i prijeti Izraelu", te da se "o sigurnosti Izraela ne može pregovarati", što je popraćeno velikim pljeskom zastupnika.

Iran je u oktobru uz posredovanje UN-a pregovarao sa SAD-om, Rusijom i Francuskom o ponudi da se njegov obogaćeni uran dalje obogaćuje u Rusiji i Francuskoj za upotrebu u medicinsko-istraživačkom reaktoru u Teheranu. Vlada u Teheranu oteže s konačnim odgovorom na tu ponudu i postavlja dodatne uvjete.

"Iranu je poznata naša ponuda, ali Iran zna i naše granice", upozorila je Merkel.

Također je upozorila da treba razraditi strategiju za predaju odgovornosti u Afganistanu s misije NATO-a na novu vladu u Kabulu. "Cilj treba biti razvoj strategije za predaju odgovornosti, koju želimo razraditi na konferenciji UN-a iduće godine", rekla je Merkel.

Merkel je prva njemačka kancelarka koja je govorila u Kongresu u više od 50 godina, nakon Konrada Adenauera 1957. Podsjetila je na snažne veze SAD-a i Evrope te nužnost globalne akcije u suprotstavljanju terorizmu i klimatskim promjenama.

Dotaknula se i njemačke odgovornosti za II. svjetski rat i holokaust, govoreći o "razaranjima i istrebljenju koja je Njemačka pokrenula u Evropi i svijetu". Spomenula je i skoru obljetnicu "Kristalne noći" 9. novembra 1938. kad su nacisti napali židovske lokale i sinagoge u cijeloj Njemačkoj. "Ja ne mogu danas stajati ovdje pred vama da ne odam počast žrtvama toga dana i šoe", rekla je Merkel, koristeći židovski naziv za holokaust.

Merkel je izrazila priznanje SAD-u za pomoć u ujedinjenju Njemačke nakon rušenja Berlinskog zida 9. novembra 1989. Pozdravivši zaokret u politici SAD-a prema klimatskim promjenama, koji je došao s predsjednikom Barackom Obamom i Kongresom s demokratskom većinom, Merkel se na Capitol Hillu založila za postizanje globalnog sporazuma na klimatskoj konferenciji UN-a u Kopenhagenu u decembru. "Potreban nam je sporazum na klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu u decembru. To traži spremnost svih zemalja da preuzmu međunarodne obaveze", kazala je Merkel.

Iako su kongresnici pljeskom pozdravili njezino upozorenje kako istječe vrijeme za globalnu akciju u vezi s klimatskim promjenama, u Predstavničkom domu i Senatu trenutno nema dovoljno podrške za prihvaćanje prijedloga zakona Obamine vlade o ograničenju emisije stakleničkih plinova u SAD-u. Zakonu se ne protivi samo republikanska opozicija već i znatan dio demokrata, koji predlaže da se ne žuri s njegovim uvrštenjem u raspravu.

Merkel, koja je stigla u službenu posjetu SAD-u na samom početku svoga drugog mandata, osvojenoga na izborima 27. septembra, u kongresu je govorila na poziv predsjednice predstavničkog doma Nancy Pelosi.

Prije govora na zajedničkoj sjednici oba kongresna doma, prenosi Hina, u Bijeloj kući se sastala s predsjednikom Obamom.