Kroz taj poseban program, odobren od predsjednika Busha nakon terorističkih napada u septembru 2001. godine, prati se komuniciranje putem telefona ili elektroničke pošte ljudi unutar Sjedinjenih Država za koje se vjeruje da su u vezi s terorističkom mrežom al-Qaidom. Program je kontroverzan jer je zaobišao zakonske odrednice prema kojima je za tako nešto potreban sudski nalog posebnog suda.
Predsjednik Bush je na kraju sedmice posvećenog odbrani programa posjetio Nacionalnu sigurnosnu agenciju, koja provodi taj program. U skladu s tajanstvenom prirodom te agencije, nije poznato što im je tokom te posjete rekao. Međutim nakon obilaska objekata agencije u Fort Meadu, u Marylandu nadomak Washingtona, predsjednik je ponovio svoje uvjerenje da je prisluškivanje legalno te je rekao da će se ono nastaviti.
"Imam nadležnost i na temelju Ustava i ovlasti Kongresa za provođenje ovog programa koji je od vitalne važnosti. Amerikanci od mene očekuju da štitim njihove živote i građanske slobode i to je tačno ono što s ovim programom i radimo. Nastavit ću s ponovnim odobravanjem programa sve dok naša zemlja bude sučeljena s prijetnjama al-Qaide i s njom povezanih skupina," izjavio je Bush.
Drugi najviši američki sigurnosni dužnosnik također je iznio detaljnu pravnu i operativnu obranu programa elektroničkog prisluškivanja. Michael Hayden, koji je u vrijeme uspostavljanja programa bio na čelu Nacionalne sigurnosne agencije, ponovio je tvrdnju administracije prema kojoj bi teroristički napadi na New York i Washington 2001. godine možda bili ometeni da je program tad bio u primjeni.
Govoreći na forumu u Washingtonu, ministar pravosuđa Alberto Gonzales također je rekao da bi traženje naloga za prisluškivanje od strane Suda za inozemno obavještajno prisluškivanje oduzimalo previše vremena: "Optimalan način za postizanje neophodne brzine i agilnosti je ostaviti prosudbu o prisluškivanju profesionalnim obavještajcima, koji odlučuju na osnovu najboljih dostupnih obavještajnih informacija. Oni su u stanju tu odluku donijeti brzo. Ako bi za svaki takav nalog morali proći sudsku proceduru, to bi nužno dovelo do značajnog kašnjenja koje bi stvorilo opasne praznine u našem sustavu ranog upozorenja."
Međutim, James Bamford, autor dviju vodećih knjiga o Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji, izjavio je za Glas Amerike da administracija ne može ignorirati potrebu izdavanja sudskog naloga samo zato što je sudska procedura, kako kaže, nepraktična. Bamford, koji se pridružio sudskoj tužbi koja osporava legalnost tog programa, kaže da je takvo prisluškivanje previše važno da bi se prepustilo nadležnosti birokraciji obavještajne službe: "Oni su ublažavali zakonske kriterije za prisluškivanje, od toga da je neko vjerojatno povezan s nekom terorističkom grupom, na postojanje samo razumnog uvjerenja da je to istina. Drugim riječima, uzeli su odluku o tome iz ruku suca i povjerili je vođi smjene u agenciji."
Senatski odbor za pravosuđe zakazao je raspravu o tom programu početkom februara. Demokrati, a i neki od republikanaca, zahtijevaju dodatna saslušanja. Međutim većina republikanaca na to odgovaraju tvrdnjom da demokrati pokušavaju iskoristiti taj slučaj za postizanje političkih poena.
Hrvatska glumica proglašena je najljepšom na svijetu, iza sebe ostavila Angelinu Jolie i Monicu Bellucci
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
