Sve veća državna zaduženja, smanjenje prihoda od turizma, slabija moneta i odlazak investitora stvaraju sve veći osjećaj krize.
"Ekonomska budućnost zemlje me sada brine mnogo više nego prije nekoliko sedmica. Usvajanje novog ustava na referendumu neće učiniti mnogo po pitanju stabilizacije ekonomije", kazao je Angus Blair, finansijski analitičar i šef Instituta Signet u Kairu, firme za analizu ekonomije na Srednjem istoku i u Sjevernoj Africi.
Egipatska opozicija još uvijek stvara veliki pritisak na vladu ove zemlje, što koči donošenje mnogih važnih i hitnih odluka. Osim toga, Egipat još uvijek pokušava dobiti kredit od Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) u iznosu od 4,8 milijardi dolara, koji je potreban za sprečavanje kolapsa monete u naredna tri ili četiri mjeseca. Analitičari vjeruju da će nakon tog vremenskog perioda Centralna banka Egipta potrošiti svoje preostale strane rezerve, koje su se u posljednje dvije godine smanjile dva puta i sada iznose manje od 15 milijardi dolara.
Državna televizija je kasno u subotu navečer javila da je Faruq El-Okda, direktor Centralne banke Egipta, podnio ostavku na svoju poziciju. Međutim, kasnije je javljeno da je prvobitno prenesena pogrešna informacija. Ipak, mnogi eksperti vjeruju da je El-Okda zaista podnio ostavku, ali da ga je u tome spriječila vlada predsjednika Mohameda Morsija.
Stanje na berzi u Kairu se nije promijenilo nakon usvajanja ustava. Turizam, glavni stub egipatske ekonomije, se još uvijek nije oporavio nakon prošlogodišnjeg pada od 30 posto.
Više od 12 posto egipatskog stanovništva je nezaposleno, a oko 40 posto ljudi preživljava sa oko dva dolara dnevno.
Morsi i Muslimansko bratstvo su pobijedili na izborima jer su obećali da će promijeniti ekonomsku situaciju u zemlji. Međutim, podrška javnosti je zbog teških ekonomskih uslova u zemlji sve manja.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
