Ovaj strateški dokument američke vlade identificira Iran kao vjerojatno najveći budući izazov Sjedinjenim Državama.
Najnovija verzija dokumenta o strategiji nacionalne sigurnosti je osuvremenjena verzija sličnog dokumenta koji je objavljen u septembru 2002. Bilo je to godinu dana nakon terorističkih napada na New York i Washington i neposredno pred invaziju na Saddamov Irak. Strategija i dalje predviđa mogućnost "preventivnog napada" jer, kako se navodi, "Sjedinjene Države ne mogu pasivno čekati da se ostvari ozbiljna prijetnja napadača".
Ovaj vladin dokument inače navodi da američka vanjska politika - kada je u pitanju rješavanje spornih situacija - "daje snažnu prednost diplomatiji u odnosu na vojnu silu".
Carlos Pascual iz Instituta Brookings u Washingtonu kaže da je pomoć u izgradnji demokratije još uvijek ključni aspekt vanjske politike predsjednika Georgea Busha: "Strategija nacionalne sigurnost posebnu pozornost poklanja demokratiji. Ona je i konačni cilj, a i sredstvo za postizanje drugih ciljeva… Demokratija je činilac koji se uzima u obzir u cijelom nizu odluka, naprimjer, kojoj zemlji treba dati koliko pomoći."
Stručnjak za strateška pitanja Michael O'Hanlon, koji također radi u Institutu Brookings, smatra da je dobro što administracija predsjednika Busha nije odustala od mogućnosti preventivnog napada – ako Americi prijeti "ozbiljna opasnost". To pokazuje i budžetski prioritet finansiranja snaga za specijalne namjene, kaže O'Hanlon.
"Vojska je u prilično dobrom stanju. Jedino što je prilično rastegnuta zbog Iraka. Ne brine me kako će vojska reagirati ako se Al-Qaida recimo pojavi u Jemenu ili Somaliji. Mislim da imamo dobre vojne kapacitete", dodaje O'Hanlon.
Najnovija strategija nacionalne sigurnosti poziva na stvaranje "demokratskih država koje funkcioniraju". Time se implicira da nije dovoljno da neka zemlja organizira slobodne izbore, već je važno da postoje solidne demokratske institucije.
Martin Indyk, stručnjak za Srednji istok i bivši američki ambasador u Izraelu, navodi kao primjer nedavnu pobjedu ekstremnog Hamasa na izborima za palestinsko zakonodavno tijelo. Postoji zabrinutost da radikalnim islamističkim organizacijama pogoduju slobodni izbori, kaže Indyk.
"Snage koje nastojimo poraziti u 'ratu ideja', upravo one se koriste demokratijom, da dođu na vlast. Prema tome, demokratija sama po sebi ne može biti lijek protiv terorizma ako se njome koriste teroristi i na temelju nje ostvaruju prednost", kazao je Indyk.
U vezi s iranskim nuklearnim programom, za koji Zapad tvrdi da ima vojnu svrhu, nova američka strategija nacionalne sigurnosti navodi da je najvažnije da se problem riješi diplomatskim putem.
Dokument ne specificira što će se dogoditi ako diplomatija ne uspije. Savjetnik predsjednika Busha za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley tvrdi da postoje naznake da je Teheran počeo pridavati pažnju zabrinutosti međunarodne zajednice.
"Iransko čelništvo počelo je raspravu o ovom problemu. Nadajmo se da će doći i do debate između čelništva i naroda o tome je li to smjer koji je dobar za Iran. Ova je rasprava počela samo zato jer je u Teheran stigao koordinirani odgovor međunarodne zajednice", smatra Hadley.
Nova američka strategija nacionalne sigurnosti, prenosi VOA, navodi da je konačni cilj demokratije – kraj tiranije na svjetskoj političkoj sceni.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
