{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Njemačka se podijelila na siromašni sjever i bogati jug

F
3.5.2011. u 15:17
0
8
Njemačka se podijelila na siromašni sjever i bogati jug
0
Njemačka se podijelila na siromašni sjever i bogati jug
Njemačka je uspjela da prevaziđe raskol između zapada i istoka, ali se umjesto toga, više od dvije decenije poslije ujedinjenja, u zemlji ustalila nova tendencija - sve veća razlika između bogatog, dinamično rastućeg juga i zaostajućeg sjevera.
Razlike između naprednog juga i siromašnog sjevera prisutne su praktično u svim oblastima - od ekonomskog razvoja do stanja tržišta rada i demografije.

Najpovoljnija situacija je u Bavarskoj, Baden-Virtembergu, kao i Hesenu gdje se nalazi finansijska prijestonica Njemačke, Frankfurt na Majni, ukazuje dnevnik "Velt" pozivajući se na berlinski Institut za demografska istraživanja.

U uspješan jug takođe se mogu svrstati Saksonija i Turingija (nekada u Istočnoj Njemačkoj) čije su vlasti posljednjih godina, zahvaljujući umješnom privlačenju investicija i razvoju visokotehnoloških sektora, osigurale siguran ekonomski razvoj i priliv radne snage.

Ostale istočne pokrajine (Saksonija-Anhalt, Brandenburg i Meklenburg-Prednja Pomeranija), kao i zapadnonjemačke pokrajine, kao što su Donja Saksonija, Bremen, Šlezvig-Holštajn, veći dio Sjeverne Rajne-Vestfalije i na kraju sam Berlin, mogu se svrstati u region ekonomski slabog sjevera sa opadajućom demografskom slikom.

Izuzetak su bogati Hamburg na sjeveru i siromašni Saar na jugu, ali u ostalim dijelovima, kako se ukazuje u istraživanju, za Njemačku se može primijeniti šema "Sjeverna-Južna Koreja".

Poslije ujedinjenja Njemačke, s istoka na zapad se preselilo oko 1,1 milion ljudi. Pri tome se, kako ističe berlinski Insistut za demografska istraživanja, malo obraćala pažnja na migracije sa sjevera na jug.

Donju Saksoniju, nekada u sastavu zapadne Njemačke, napustilo je 470.000 ljudi, a Berlin oko 100.000.

Institut za demografiju ukazuje da sa sjevera na jug uglavnom odlaze mlade obrazovane žene, tako da sjeverne regije ostaju ne samo bez radnih ruku, već i bez majki, što ima katastrofalne posljedice po demografsko stanje.

U isto vrijeme u Bavarsku se doselilo 670.000 ljudi, ne računajući gastarbajtere iz inostranstva.

Među 20 njemačkih gradova i okruga s najboljim ekonomskim perspektivama na tržištu rada i demografiji, 18 se nalazi na jugu zemlje: u Baden-Virtembergu i Bavarskoj.

Preostala dva grada, Jena i Potsdam su na teritoriji bivše istočne Njemačke. Jena se, pored Drezdena, Lajpciga i Erfurta, svrstava u malobrojne gradove bivše istočne Njemačke za koje se može reći da su u ekonomskom usponu.

Potsdam je izbio u prvi plan zahvaljujući dolasku imućnih porodica iz Berlina. Sam Berlin, kako ukazuju eksperti berlinskog Instituta za demografiju, jedina je prijestonica u kojoj je životni standard ispod prosječnog u zemlji.

Svako treće dijete do 15 godina u Berlinu živi od socijalne pomoći za nezaposlene "Hartz-IV" koju dobijaju njegovi roditelji.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: