Njemački političari se bore za glasove neodlučnih birača, a jedno od glavnih pitanja je da li će ući u Bundestag "Alternativa za Njemačku" (AFD), euroskeptički raspoložena partija koja se zalaže za ukidanje eura i povratak njemačke marke.
Prema posljednjim podacima, skoro jedna trećina od 62 miliona glasača još je neodlučna za koga da glasa, a AFD računa na nezadovoljstvo birača odobravanjem finansijske pomoći drugim zemljama.
Posljednje ankete, međutim, pokazuju da AFD neće uspjeti da pređe cenzus od pet posto osvojenih glasova.
"Veliki broj ljudi donijet će odluku u posljednjem trenutku. Sada je trenutak prići svakom neodlučnom glasaču i zadobiti njegovo povjerenje", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel svojim pristalicama u Berlinu.
AFD se zalaže da iz eurozone budu isključene Grčka i druge zemalje sa ekonomskim problemima.
Prema posljednjem političkom barometru televizije ZDF, demokršćani, kancelarke Angele Merkel, dobit će 40 posto glasova, SPD 27 posto, Zeleni devet posto, Ljevica 8,5 posto, liberali 5,5 posto, dok bi AFD imala oko četiri posto glasova i ostala vanparlamentarna snaga.
Kada je riječ o izboru kancelara, Nijemci bi, kada bi direktno mogli da biraju kancelara, ponovo željeli Merkelovu, čak 58 posto njih, dok bi njenog protivkandidata - Per Steinbrick iz SPD, željelo 32 posto Nijemaca.
Nemačka je podijeljena na 299 izbornih okruga, a birači će od 8.00 do 20.00 moći da glasaju na 80.000 biračkih mjesta. Na izborima učestvuje i oko 65.000 birača koji žive u inozemstvu, a statistika kaže da je na izbore pozvano i oko 5,8 miliona Nijemaca, migrantskog porijekla, što je čak devet posto ukupnog broja birača.
Migranti su do sada uglavnom glasali prema određenim šablonima - Turci su birali SPD, a njemački Rusi demokršćane, kancelarku Angele Merkel.
Njemačka ima složeni izborni sistem, koji je mješavina proporcionalnog i većinskog, u kome svaki birač ima dva glasa - prvim bira političku ličnost, za takozvane "direktne mandate" u Bundestagu, a drugim glasom partiju.
