Pet godina nakon Katrine
0

New Orleans, grad u koji se mnogi više nikad neće vratiti

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Stanovnici New Orleansa u nedjelju, na petu godišnjicu katastrofe, odat će počast za 1.500 žrtava uragana Katrina koji je poharao taj dragulj Louisiane, a na komemoraciji će im se pridružiti i američki predsjednik Barack Obama.

Danas 350.000 ljudi ili 80 posto prijašnjeg stanovništva živi u gradu koji je tek početkom 2010. opet prodisao nekadašnjim ritmom, o čemu svjedoči nekih 8.000 tona otpada preostalog od čuvenih karnevalskih svečanosti Mardi Gras.

Osim toga su u januaru "New Orelans Saints" prvi put u svojoj povijesti svojili naslov prvaka američkog nogometa. Pobjedu su posvetili stradalim stanovnicima te pružili gradu utjehu i ponos.

"Ovo je prva godina u kojom se vratilo nešto od ozračja prije Katrine", navodi jedna stanovnica, dok drugi slikovito opisuje da grad "pet godina pokušava izvući glavu iz vode", prenosi agencija dpa.

No sudbina stanovnike New Orleansa nije mazila jer tek što su se počeli oporavljati od jedne katastrofe, druga ih je pogodila u aprilu kada je eksplozija na platformi Deepwater Horizon tvrtke British Petroleum izazvala najveće izlijevanje nafte u američkoj historiji.

Turizam, koji se počeo obnavljati, ponovo je pao za 12 do 16 posto. Restorani su ostali bez plodova mora, a ribari bez posla jer je onečišćenje naftom zahvatilo i obalu Louisiane i još tri druge države Meksičkog zaljeva.

A 29. augusta 2005., kada su se vjetrovi snage 240 km/sat obrušili na Meksički zaljev, oko 1,4 miliona stanovnika Luizijane dobilo je službenu naredbu za evakuaciju, no deseci hiljada njih ostali su u zamci, jer nisu htjeli ili nisu mogli otići, podsjeća agencija AFP.

Pod snagom uragana i porastom vodostaja na nekoliko je mjesta popustio kompleksni sistem brana koji je štitio grad okružen rijekom Mississippi i jezerom Pontchartrain.

Valovi su preplavili drvene kuće odnoseći njih i stanare, a preživjeli su se penjali na krovove svojih domova i čekali pomoć. Stanje je bilo najdramatičnije u najsiromašnijoj četvrti "Lower Ninth Ward", smještenoj u uvali u kojoj su crnci činili 99 posto stanovništva. Mrtva tijela tamo su plutala poplavljenim ulicama, piše AFP.

Regija je ostala bez struje, komunikacija i pitke vode, zavladao je haos, pomoć potpuno zakazala. Kada su konačno bili evakuirani s krovova kuća, preživjeli su završili na stadionu "Superdome" u središtu New Orleansa.

Snimke razaranja, pljačke i jada redale su se na televizijskim kanalima, a predstavnici lokalne vlasti plačući su molili pomoć i optuživali administraciju za sporost i nedjelotvornost.

Tadašnji predsjednik George W. Bush postao je simbol neuspjeha pošto je 2. septembra preletio grad, a da se nije spustio i obišao stradale. Tada je u New Orleans stigla vojska s naredbom da puca na svakog pljačkaša. Počele su evakuacije. Uspostavljen je zračni te cestovni most i svi su napustili Superdome tek šest dana poslije katastrofe.

Trebala su dva mjeseca da se poplavljene zone isuše, a spasilačke ekipe pronalazile su mrtva tijela i šest mjeseci poslije katastrofe. S više od 80 posto grada poplavljenog i 70 posto oštećenih kuća ljudi su se pitali ima li obnova uopće smisla.

Katrina je raselila više od milion ljudi i prepolovila broj stanovnika. Oporavak je neujednačen i najsporiji je u najsiromašnijim četvrtima.

New Orleans boluje i od drugih hroničnih bolesti kao što je visoka stopa kriminala koja je bila problem i prije Katrine. Grad je to s najvećom stopom ubistava u zemlji, navodi savezna policija (FBI).

Rasno nepovjerenje žilavo je i teško se zaboravljaju slike 30.000 stanovnika, uglavnom Afroamerikanaca stiješnjenih na stadionu "Superdome" u danima neposredno nakon katastrofe.

Prema statističkim podacima trećina Afroamerikanaca vjeruje da su lošije nego bijelci zbrinuti u procesu oporavka. "Poigravali su se s nama", kaže 44-godišnji Afroamerikanac koji se godinu i po dana borio s osiguravajućim društvom radi obnove kuće.

No ljudi poput gradonačelnika Mitcha Landrieua, prvog bijelca na toj dužnosti nakon više desetljeća, vjeruju da je dvostruka katastrofa, a to su Katrina i onečišćenje naftom, prilika za ispravljanje grešaka. On insistira na obnovi i najsiromašnijih četvrti te ističe: "Mi ne obnavljamo grad kakav je bio, već stvaramo grad kakav želimo da postane".

U najsiromašniju četvrt Lower Ninth Ward vratila se tek četvrtina prijašnjih stanovnika. Danas se ona čini kao selo s travom niklom među betonskim pločama, jedinom ostatku nekadašnjeg naselja.

"Mnogi se više neće vratiti", ocjenjuje 72-godišnja Gertrude Leblanc, odnedavna sretna stanovnica nove kuće sagrađene iz fondacije glumca Brada Pitta.