Od osnivanja u desetljećima koja su slijedila NATO je štitio Evropu od pritisaka sovjetskog bloka, bio protuteža politici sovjetskog režima. Nakon kolapsa komunističke imperije prije gotovo 20 godina, odnosi između NATO-a i Moskve su prvo otoplili, a zatim se i znatno poboljšali.
No, upad ruskih vojnih snaga u Gruziju, potencijalnu članicu NATO-a, duboko je uznemirio NATO savez. Zvaničnici tog saveza kažu da su se odnosi između Moskve i NATO-a pogoršali i prije invazije na Gruziju.
„Naši su se susreti izmijenili. Dosadašnji sastanci su bili prilično opušteni, bilo je više zajedničkog nego razlika. Sada se mora prilično otvoreno govoriti o pitanjima poput proširenja NATO-a, Kosova, situacije u Gruziji... pitanja u kojima se NATO i Rusija ne slažu“, izjavio je James Appathurai, glasnogovornik NATO-a.
Proširenje NATO saveza je već neko vrijeme problem između Rusije i NATO-a koji tinja. Na samitu zemalja članica Saveza prošlog aprila dogovoreno je da Ukrajina i Gruzija postanu članice. Rusija se, međutim, oštro protivi takvom potezu. Ruski ambasador UN Vitalij Čurkin je to posebno naglasio na novinskoj konferenciji u povodu gruzijske krize.
„Nikada nismo krili naše mišljenje da je proširenje NATO saveza pogrešno, i da svaki novi val proširenja stvara nove probleme po pitanju sigurnosti. Smatramo da postoje bolji načini da se nosimo s problemima evropske i euroatlantske sigurnosti. Smatramo da su načini kojima se Rusija uključuje u rješavanje problema kooperativni načini, a ne takvi da isključuju iz postizanja rješenja.“
I prije ruske vojne akcije u Gruziji ruski ambasador u NATO savezu Dimitrij Rogozin je upozoravao da je proširenje NATO-a do samih granica Rusije neprihvatljivo.
„NATO ima relacije s Ukrajinom, ima relacije s Gruzijom, ali ima i odnose s Rusijom. Treba pravilno izbalansirati interese. Morate uzeti u obzir naše gledište i s vojnom mašinom NATO-a ne prilaziti ruskim granicama“, rekao je Rogozin.
Pitanje proširenja NATO-a je ukazalo na podjele i među samim članicama Saveza glede mogućih posljedica uključenja Gruzije i Ukrajine.
Jedno od kontroverznih pitanja je bilo da li bi NATO savez bio pripravan braniti te zemlje ako bi eventualno došlo do sukoba između jedne od njih i Rusije.
Prema članu 5 povelje NATO-a, napad na jedno članicu saveza se tretira kao napad na sve članice.
I dok je Washington od početka snažno podržavao prijem Ukrajine i Gruzije, Francuska i Njemačka su se tome protivile, podsjeća Glas Amerike.
Ruski ambasador Rogozin upozorava da bi proširenje Saveza na spomenute zemlje ugrozilo dosadašnji status quo.
„Došlo bi do istinskog zahlađenja u našim odnosima. Amerika i NATO bi time izgubili važnu rusku podršku“, rekao je Rogozin.
Ta ruska podrška već postoji u operacijama u Afganistanu. No, neki analitičari procjenjuju da misija u Afganistanu predstavlja još jedan dugotrajni izazov Savezu. U operacijama protiv ostataka bivšeg talibanskog režima raspoređeno je 53 hiljade vojnika NATO-a, uključujući i logističko osoblje.
Nick Grono iz Međunarodne grupe za krize, nevladine organizacije za prevenciju sukoba, kaže da trupe NATO-a nisu kako treba osigurale jug Afganistana i dodaje:
„A kada pošaljemo vojnike NATO-a u to područje, oni nailaze na vrlo jake i uporne pobunjenike.“
Zvaničnici NATO saveza u Bruxellesu ističu da osiguravanje stabilnosti u Afganistanu, a i proširenje Saveza na istok, sada zaista predstavljaju dva najveća izazova NATO-a. A oba ta izazova, dodaju oni, uključuju i Rusiju.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
