{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Napadi ne sprječavaju Iračane da izađu na glasanje

F
7.3.2010. u 11:36
0
0
Napadi ne sprječavaju Iračane da izađu na glasanje
0
Napadi ne sprječavaju Iračane da izađu na glasanje
Foto: AP
Iračani su u nedjelju izašli na biračka mjesta širom zemlje, usprkos terorističkim napadima, da glasaju na ključnim izborima u toj zemlji; 24 osobe su poginule u glavnom gradu, izvijestio je Reuters.
Oko 19 miliona Iračana može glasati za novi sastav parlamenta, u ključnom trenutku u kojem će se vidjeti može li ta zemlja prevladati sektaške podjele pred veliko povlačenje američkih snage do kraja godine. Birališta se zatvaraju u 17 sati po lokalnom vremenu (15 sati po srednjoevropskome).

Agencije prenose da su ženama u parlamentu zagarantirana 82 mjesta, ili gotovo četvrtina svih zastupničkih mjesta. Osam mjesta zagarantirano je manjinama.

U zemlji je otvoreno je više od 47.000 biračkih mjesta, na kojima radi 300.000 Iračana posebno obučenih za provođenje izbora, a na prisutno je i gotovo pola miliona lokalnih i međunarodnih posmatrača. Prebrojavanje glasova počet će odmah nakon zatvaranja birališta, a svi će se glasovi prebrojati dva puta da bi se onemogućile nepravilnosti.

Pobunjenici su već najavili kako namjeravaju poremetiti izbore, za koje smatraju da su potvrda američke okupacije i vlade kojom dominiraju šiiti, a dan su počeli terorističkim napadima i granatiranjem Bagdada i drugih gradova minobacačima.

Najmanje 12 ljudi ubijeno je na sjeveroistoku Bagdada u eksploziji koja je uništila zgradu, a na zapadu Bagdada su granate iz minobacača ubile sedam ljudi u dva susjedstva. Nedugo nakon prve eksplozije u još jednoj je poginulo pet ljudi. Minobacačke granate padale su i na Zelenu zonu u Bagdadu, kao i na druge gradove, ali zasad nisu prijavljene nove žrtve.

Birači zasad nisu obeshrabreni prijetnjom. Oni izlaze na birališta kako bi između 6.200 kandidata izabrali 325 zastupnika u novom parlamentu. Radi se o drugim slobodnim izborima u Iraku nakon pada režima Saddama Husseina.

Na izborima i kasnijem formiranju vlade trebalo bi se vidjeti hoće li Irak nastaviti biti podijeljen po sektaškim linijama između šiita i sunita, te po narodnim linijama, između Arapa i Kurda, ili će se krenuti u novo doba u kojem će te razlike biti prevladane.

Premijer Nuri al-Maliki bori se s drugim šiitskim frakcijama – prvenstveno Vrhovnim islamskim vijećem Iraka i strankom koju predvodi kontroverzni šiitski imam Muqtada al-Sadr, te sa sekularnom šiitskom frakcijom koju predvodi bivši premijer Ayad Allawi, koji se udružio sa sunitima.

Al-Maliki je rekao kako pobunjenički napadi neće "pokolebati volju Iračana". Izbori su također veliki test za iračke sigurnosne snage, koje su nakon američkog povlačenja iz gradova preuzele odgovornost za kontroliranje sigurnosne situacije u zemlji. Granica s Iranom je zatvorena, a širom zemlje na ulicama su hiljade iračkih vojnika.

Amerikanci u Iraku imaju manje od 100.000 vojnika, do kraja ljeta trebalo bi ih ostati manje od 50.000, a do kraja godine trebalo bi da ostane samo kontingent od oko 20.000 vojnika, koji će u zemlji biti neodređeno dugo.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: