Vatrogasna služba Grčke je saopćila da se od 89 požara, 28 smatra djelimično opasnim, a situaciju dodatno komplicira što se novi požari javljaju brže nego što je moguće postojeće staviti pod nadzor.
Požari koji od petka bukte širom zemlje ostavili su iza sebe ogromna izgorjela prostranstva, uništene kuće, automobile i ugljenisana tijela životinja.
"Požari gore u više od pola zemlje", izjavio je glasnogovornik vatrogasne službe Nikos Diamandis i dodao da u Grčkoj nikad ranije nije viđena ovakva katastrofa. On je potvrdio da su vatrogasci zaustavili vatru u neposrednoj blizini drevne Olimpije, mjestu nastanka olimpijskih igara i naveo da se još ne zna kolika je pričinjena šteta.
Stručnjaci koji se brinu o tome historijskom lokalitetu bijesni su zbog toga što je vlada dozvolila da vatra dođe do Olimpije, koja predstavlja jednu od pet najzaštićenijih oblasti u Grčkoj.
Očajni stanovnici ugroženih područja, posebno južnih dijelova Peloponeza, apeliraju preko medija za pomoć, optužujući vlast da je kriva što ih je ostavila da se sami bore protiv požara, dok ima sve više ljudi koji se javljaju u bolnice zbog zadobijenih opekotina i problema s disanjem.
Širom Grčke je izgorjelo na hiljade hektara šume, a stotine ljudi evakuirane su iz sela, hotela i odmarališta. Najteža situacija je i dalje u planinskim područjima Peloponeza, i to u blizini grada Zaharo, kao i na otoku Eviji, sjeverno od Atine.
Mediji prenose spisak identificiranih žrtava među kojima su većinom seljaci koji su pokušali odbraniti svoje kuće od vatrene stihije.
Grčke vlasti, koje su prije dva dana proglasile vanredno stanje na teritoriji cijele zemlje, u nedjelju su ponudile nagradu od milion eura za informaciju koja bi omogućila hapšenje osobe odgovorne za šumske požare u kojima su u protekla tri dana život izgubile 63 osobe.
Pod djelimičnom nadzorom vatrogasaca je požar u planinskom predgrađu Atine nad kojom su se nadvili gusti oblaci dima i pepela.
Tragedija koja je zadesila stanovnike Grčke, u kojoj je u subotu proglašena trodnevna žalost, vjerovatno će pokrenuti ozbiljnu političku debatu o spremnosti države da odgovori na vanredne situacije, i to posebno imajući u vidu da se u zemlji 16. septembra održavaju opći izbori.
