Naime, Rumunija, Srbija, Hrvatska i Italija jako su zainteresirane za njegovu provedbu pa je jedino pitanje kako velike količine kaspijske nafte dopremiti do Trsta ako Slovenija definitivno odbije sudjelovanje u njegovoj gradnji i korištenju. Ali ni to nije nerješiv problem, jer stručnjaci najavljuju da bi naftovod u tom slučaju od hrvatske obale u Istri do Trsta išao po morskom dnu kako bi se zaobišla Slovenija.
Srbijanski ministar za energetiku Slobodan Sokolović najavio je da će memorandum o izgradnji biti potpisan do kraja ove godine bez obzira na slovensko odbijanje.
U hrvatskom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva navode da taj rok nije ostvariv jer se o tom projektu mora izjasniti i Vlada, pa bi memorandum mogao možda biti potpisan u januaru.
Inače, predviđeno je da se kaspijska nafta iz Constanze 1.300 kilometara dugim naftovodom preko Pančeva, Siska i Rijeko doprema do Trsta, a odatle velikim naftovodom TAL u zapadnoeuropske rafinerije.
Naftovod bi koristio postojeće transportne kapacitete pa tako i Jadranski naftovod, a tamo gdje je to potrebno izgradili bi se novi naftovodi.
Međutim, prema izjavama slovenskog ministra gospodarstva Andreja Vizjaka, taj projekt je za Sloveniju sporan zbog zaštite okoliša. On tvrdi da bi naftovod Sloveniji donio više ekoloških rizika nego ekonomske koristi.
Ukupna investicija u gradnju naftovoda kretala bi se od 1,8 do 3,2 milijarde dolara. Prema predviđanjima, trebao bi proraditi 2011., što znači da bi do 2007. trebalo dovršiti pripreme i početi s gradnjom.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
