Za razliku od Albanije, koja je svim srcem slavila nedavni ulazak u NATO, neraspoložena Hrvatska, po autoru članka, u istoj je prilici samo štampala poštansku marku s motivom NATO saveza.
Razlog tome su crne gospodarske prognoze jer glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja, kojeg navodi Economist, predviđa pad hrvatskog BDP-a od 3,7 posto u ovoj godini i značajno povećanje nezaposlenosti i zapreke na putu u EU u obliku slovenske blokade pregovora.
"Hrvati se još nadaju ulasku u EU 2011., ali ako Slovenija u idućih nekoliko mjeseci ne popusti, nestat će izgledi da se to ostvari", ističe autor.
Potom se u članku ukratko opisuje uzrok slovensko-hrvatskog spora i navodi kako ga Hrvatska želi riješiti na Međunarodnom sudu pravde, ali to odbija Slovenija te se ističe kako nijedna strana nije prihvatila prijedlog Ollija Rehna o arbitraži.
Hrvatska vlada nespremna je za kompromis budući da 17. maja predstoje lokalni izbori, a potkraj godine počinje kampanja za predsjedničke izbore, tvrdi autor i dodaje kako se neki dužnosnici nadaju da će se možda početi stvarati evropski pritisak na Sloveniju.
Također se ukazuje na činjenicu da bi ustupci koje je EU ponudila Irskoj kako bi osigurala pozitivan ishod jesenskog referenduma o Lisabonskom sporazumu mogli biti zakonski ugrađeni u pristupnom ugovoru Hrvatske za EU, koji moraju ratificirati sve zemlje članice Unije.
"Slovenski veto, bude li ga, u tom bi slučaju onemogućio cijelu EU, a ne samo Hrvatsku", kaže se u članku Economista.
No, nepopuštanje Sloveniji, nastavlja autor, pomaže odvraćanju pažnje od niza korupcijskih skandala i zabrinjavajućeg broja ubistava gangsterskog stila koja su šokirala javnost.
"Hrvatsku muči korupcija", navodi autor članka riječi novinara Denisa Kuljiša, koji uz to smatra kako "javnost ne uviđa vezu između gangstera i dijela političke elite" u Hrvatskoj.
U nastavku se govori o tome kako Hrvatska, i bez slovenskog problema, mora još mnogo toga učiniti kako bi ispunila kriterije koji će zadovoljiti Bruxelles te se kao primjer navodi nužnost reforme brodogradnje u kojoj je zaposleno "čak 17 hiljada ljudi, a uspijeva preživjeti isključivo golemim (državnim) podrškama".
"Ako dobre vijesti uopće postoje, one su u tome da Hrvatska finansijsku krizu može ublažiti bolje od nekih svojih susjeda", piše Economist, navodeći kako je hrvatski premijer Ivo Sanader u martu počeo popravljati odnose sa Srbijom u nadi da će tamošnjim gostima ublažiti "lošu godinu za hrvatski turizam".
To, međutim, kako smatra autor, možda neće biti dovoljno, jer mnogi Srbi Hrvatskoj pretpostavljaju druga odredišta, poput Turske, ne zato što bi se bojali za svoju sigurnost u Hrvatskoj, već zato što su ta druga odredišta jeftinija.
"Nije zato čudno to što se u Hrvatskoj osjeća ozračje potištenosti", piše u zaključku autor članka u Economistu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
