{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Muslimani u Mađarskoj žele džamiju i reisa Kavazovića za vjerskog poglavara

F
7.9.2013. u 11:57
0
20
Muslimani u Mađarskoj žele džamiju i reisa Kavazovića za vjerskog poglavara
0
Muslimani u Mađarskoj žele džamiju i reisa Kavazovića za vjerskog poglavara
Husein ef. Kavazović (Foto: Klix.ba)
U Mađarskoj ima veoma malo džamija, stoga mi želimo da izgradimo džamiju i islamski kulturni centar u Budimpešti - kazao je u intervjuu za Agenciju Fena zamjenik predsjedavajućeg Mađarske islamske zajednice sa sjedištem u Budimpešti Tóth István.
Povod za intervju je nedavna posjeta Mađarske islamske zajednice čije je rukovodstvo predložilo i pozvalo reisu-l-ulemu IZ-a u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića, da bude vjerski poglavar Islamske zajednice i muslimana u Mađarskoj.

Na pitanje zašto su pozvali ef. Kavazovića da im bude poglavar, István je kazao da je ta ideja potekla u Parizu, kada se predsjednik IZ-a Mađarske Zoltán Bolek sreo s bivšim muftijama na konferenciji prošle godine kada je iskrslo to pitanje.

"Nažalost, radikalni islam se širi i u Mađarskoj kao i drugim dijelovima svijeta i naša zajednica ne želi to da prihvati. Mi želimo da pratimo tradicionalni način života (ehlis sunnet) i unutar njega hanefijski mezheb što većina naših članova prati", kazao je István.

Pojasnio je da su pripadnici hanefijskog mezheba na Balkanu najbrojniji, Turska, BiH, kao i zemlje bivše Jugoslavije.

Ističe da ih povezuje to što su svi živjeli zajedno u jednoj državi, u vrijeme Austrougarske monarhije krajem 19. stoljeća.

"Kasnije, nakon srbijanske okupacije mnogi raseljeni Bošnjaci su našli utočište u Mađarskoj, a isto se desilo i nakon nedavnog rata u Bosni i Hercegovini, kada su mnoge naše sestre i braća također našli utočište u Mađarskoj", kazao je István.

Podsjeća da je godine 1995. Federacija Bosne i Hercegovine uručila zahvalnicu Zoltán Boleku za njegove humanitarne aktivnosti tokom rata.

Govoreći o historiji muslimana i islama u Mađarskoj, kazao je da je islam kao religija pravno priznat 1916. godine, i ovaj zakon je ostao na snazi do danas "tako da se naša zajednica pozvala na ovaj zakon 1988. godine i tadašnja vlada Mađarske je registrovala i priznala našu zajednicu“.

Ne zna se tačno koliko muslimana živi u Mađarskoj, ali prema zvaničnim podacima popisa, oko 5.500 muslimana živi u Mađarskoj, iako postoje i informacije da ih je 50.000.

Ova zajednica s predsjednikom i potpredsjednikom na čelu, također se sastoji od Vijeća (Shoora) i Socijalnog odbora, koji koordinira humanitarne djelatnosti.

Zajednica je nasljednik "Magyarorszagi Muszlim Egyhazkozseg“ koju je do svoje smrti, tačnije do 1940. vodio poglavar porijeklom iz Bosne, Hilmi Hussein Durić.

Na pitanje ko je bio Hilmi Hussein Durić kazao je da je to bio veliki alim, učenjak.

Hilmi Hussein Durić je rođen 11. novembra 1887. godine u Bosanskoj Krupi, gdje je njegov otac bio gradonačelnik. Pohađao je lokalnu medresu i kasnije studirao u Kairu i Istanbulu.

"Prema našim arhivima, Hilmi Hussein Durić je tečno govorio turski i arapski jezik. Postao je upravitelj arhiva muzeja 1910. Mobilisan je 1914. od vojske Austrougarske monarhije, gdje je postao imam muslimana. Ranjen je u pluća 1915. u bici za Šabac", kazao je on.

Kao vođa 100 bošnjačkih i albanskih vojnika, pridružio se vojsci 'Rongyos Gárda', koja je uspjela da odbrani Sopron i okolno područje mađarske teritorije.

"Mađarsko državljanstvo dobio je 1927. u Kecskemétu. Umro je 1940 i ukopan je u Budimpešti i mi se uvijek prisjećamo tog velikog čovjeka", kazao je István.

Govoreći o vjerskoj toleranciji u Mađarskoj, István je istakao da u toj zemlji postoji apsolutna vjerska sloboda i položaj manjina je općenito dobar.

"Nismo velika zajednica, razvijamo se i brojčano i što se tiče vjerskog znanja. Poteškoće koje imamo tiču se manjka vjerskih učitelja, izdanja i prevedenih knjiga", naglasio je.

Dodao je da osim članova, zajednicu čine i Mađari, Arapi, Turci, Albanci, Pakistanci te muslimani drugih nacija.

Pojasnio je da ima mali broj džamija, a postojeće džamije su u zgradama koje su izgrađene za druge namjene.

"Posljednja džamija koja je izgrađena u Mađarskoj je iz osmanskog perioda", naglasio je.

Trenutno u Mađarskoj za obavljanje molitve, postoje tri mjesta u Budimpešti, Gyoru i Siklosu. U drugim gradovima kao što su Debrecen i Miskolc muslimani zajedno klanjaju u privatnim kućama.
Kada je u pitanju duhovni život Muslimanske mađarske zajednice, István je ponovio da je duhovni život zasnovan na ehli sunnetu, najviše je pripadnika hanefijskog mezheba, (pravne škole) i vode ga različiti imami, "ali su u našim džamijama svi dobrodošli“.

Ova mala zajednica muslimana član je Muslimanskog vijeća za saradnju u Evropi.

"Naši ciljevi za budućnost su da otvorimo islamsko obdanište i osnovnu školu, izgradnja džamije i islamskog kulturnog centra, te da pružimo mogućnost visokokvalitetnog vjerskog obrazovanja na mađarskom jeziku", kazao je u intervjuu za Agenciju Fena Tóth István, zamjenik predsjedavajućeg Mađarske islamske zajednice.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: