Aboul Gheit je kazao kako će ta suma osigurati da palestinsku država bude održiva i omogućiti da se Palestincima daju kompenzacije za zemlju, između ostalog.
"Izraelsko-palestinski mirovni sporazum je, prije svega, u najboljem interesu obiju strana, ali je to i prioritet regije", rekao je šef egipatske diplomatije. On nije objelodanio odakle mu informacija o cijeni mira, niti je rekao ko bi osigurao fondove.
Izraelski ministar odbrane Ehud Barak je još prije obnove pregovora procijenio da će mir koštati više, blizu 70 milijardi dolara, što je također malo više od procjena cijene mira kada je on 2000. godine, kao tadašnji izraelski premijer, pregovarao s palestinskim liderom Yasserom Arafatom u Camp Davidu.
Poznavaoci prilika vjeruju da bi SAD osigurao dio novca, a ostatak ostali dio svijeta koji je zainteresiran za mir. Ako sporazum uključi i Gazu, kojom vlada islamistički Hamas, mir će biti još skuplji, ali svakako jeftiniji od novog rata.
Egipatski ministar je u odvojenom intervjuu u ponedjeljak za televiziju Al-Arabiya istaknuo kako zahtjev Izraela da bude službeno priznat kao židovska država izaziva zabrinutost u arapskim zemljama.
"Arapi čine 20 posto stanovništva Izraela. Što će se dogoditi kada ih bude 30 posto, za 25 godina?"- upitao je Aboul Gheit.
Izrael ima 7.645.500, stanovnika, od toga 1.559.100 Arapa, a Židova 5.770.900, objavljeno je u ponedjeljak, uoči početka židovske Nove godine Rosh Hashanah 5771. koja se slavi ove sedmice.
Aboul Gheit je izraelski zahtjev izjednačio s odlukom Irana da se zove Islamska Republika Iran. "Izrael želi sebe da zove židovskom ili hebrejskom državom. To je zabrinjavajuće", ocijenio je Aboul Gheit.
On je upozorio na prvi test obnovljenih pregovora, 26. septembar, kada ističe moratorij na izgradnju novih kuća u židovskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali. To osjetljivo pitanje moglo bi dovesti do kraja pregovora, kazao je egipatski ministar, jer će ih Palestinci zaustaviti ako se moratorij ne produži.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas je izjavio kako je zatražio pomoć SAD-a da se riješi taj problem, navodeći da je od Sjedinjenih Država "zatražio da interveniraju u vezi s naseljima", prenio je Tanjug.
Sjedinjene Američke Države su ionako obećale aktivnu ulogu u pregovorima, sponzorirajući povratak za pregovarački stol 2. septembra u Washingtonu, nakon dvije godine zastoja.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
