"I pored obećanja da će glad biti iskorijenjena, malo toga je urađeno da se smanji globalni broj žrtava gladi", rekao je Jean Ziegler, UN-ov stručnjak za pravo na ishranu u svom izvještaju za Generalnu skupštinu UN-a.
Više od 852 miliona osoba, oko 13% čitave svjetske populacije, nema dovoljno hrane da bi održali zdrav život.
Od ove brojke, oko 815 miliona osoba živi u zemljama u razvoju, 28 miliona ih je u tranzicijskim zemljama Istočne Evrope te oko devet miliona u razvijenom industrijalizovanom svijetu.
"Sramota je za čovječanstvo da, u svijetu koji je bogatiji kao nikada do sada, šest miliona djece oboli od bolesti izazvanih neuhranjenošću prije no što napune petu godinu", rekao je Ziegler.
Većina gladnih živi u Africi i Aziji, a od toga 80% ih živi u ruralnim područjima i ovise o agrikulturi da prežive.
"Oni su gladni jer nemaju posao ili pristup produkcijski resursima kao što su zemlja i voda, a koji su potrebni da bi prehranili svoje porodice. Sva ljudska bića imaju pravo da žive dostojanstveno, a pravo na ishranu je osnovno ljudsko pravo", naglašava Ziegler.
On kritikuje veliki nedostatak ulaganja u programe UN-a, naročito u Darfuru, Džibutiju, Etiopiji, Eritreji, Somaliji itd., nazivajući takav odnos neprihvatljivim.
"Sve vlade imaju odgovornost da odgovore na pozive UN-a koje su u vezi krize sa ishranom i glađu", kaže Ziegler.
Često UN-ov Svjetski program za hranu (WHO) mora smanjiti isporuku hrane za pola zbog nedostatka finansiranja.
Međutim postoji i još jedan pogled na glad i uzroke gladi. Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) Meksičke farmere dovodi na ivicu gladi.
Meksiko uzgaja kukuruz već 10.000 godina. Poslije potpisivanja sporazuma, koji je trebao izjednačiti trgovinske odnose, Meksiko je otvorio granice SAD-u za uvoz roba, uključujući kukuruz.
Meksički farmeri, koji uglavnom rade na malim porodičnim farmama, nisu bili u mogućnosti da ostanu konkurentni gigantima iz Amerike. Američki proizvođači dobivaju subvencije za proizvodnju kukuruza u iznosu od 10 milijardi dolara, što je deset puta o meksičkog budžeta za agrikulturu.
Zato nije čudno da izvoz u Meksiko raste i čini jednu trećinu tržišta tom žitaricom. To je dovelo da velike krize u proizvodnji kukuruza u Meksiku. Izvoženje subvencioniranog kukuruza u Meksiko smanjilo je cijene kukuruza za 70%.
Ovakav potez jedne svjetske sile doveo je da milioni ionako siromašnih farmera ostanu bez zemlje i prihoda, doprinoseći povećanju broja siromašnih i gladnih.