Svijet
0

Medvedev uvjerava Ruse da zadrže štednju u bankama

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, u intervjuu objavljenom u srijedu, kazao je da je njegova lična ušteđevina sigurna u banci i uzeo sebe kao primjer koji bi Rusi trebali slijediti ne bi li među svojim sunarodnjacima ublažio sve veće nepovjerenje u banke.

"Zadržao sam sve svoje bankovne rasčune. Nisam povukao nikakav novac i nisam pretvorio rublje u dolare", odgovorio je Medvedev na pitanje čitalaca u ruskim dnevnim novinama "Argumenti i fakti", prenosi DPA.

"Siguran sam da moja štednja i ušteđevine svih ostalih Rusa nisu ugrožene", kazao je.

Tokom objave imovinskog stanja u predizbornoj kampanji za januarske izbore Medvedev, bivši direktor ruske najveće energetske firme Gazproma, izjavio je da ima 2,74 miliona rubalja (100.000 dolara) ušteđevine na osam bankovnih računa.

Ruske vlasti pažljivo su birale riječi posljednjih mjeseci nastojeći da izbjegnu ponavljanje masovne panike iz 1998. kada je 75 posto finansijskih institucija zemlje propalo a rublja je teško izgubila na vrijednosti.

Ovaj put, kada su loše vijesti ponovo stigle, oko 5,4 milijardi rublji, ili 1,2 posto od privatnih uloga, povučeno je iz 50 najvećih ruskih banaka u periodu između sredine augusta i sredine septembra, javile su u srijedu poslovne dnevne novine Kommersant.

"Sve je to moje, sve sam povukao", šalio se u srijedu 64-godišnji taksist Andrej kada mu se putnik požalio da bankotima često nedostaje novca.

"Uzeo sam svih 5.000 dolara iz njega. Bolje bi bilo da stoje pod mojim madracem ili da uživam ispijajući ih nego da ih banka izgubi umjesto mene", kazao je.

Manje privatne banke također se žale da gube klijente od državnih banaka, poput dviju najvećih ruskih banaka, Sberbank i VTB grupe, koje će podijeliti vladin kredit od 19 milijardi dolara.

Narušavanje likvidnosti dopunjeno je odlivom kapitala jer investitori izražavaju strahovanja nakon augustovskog ruskog rata protiv Gruzije.

Medvedev je obećao više od 200 milijardi dolara kredita bankama te energetskim i građevinskim firmama kako bi se nosile s finansijskom krizom.