Svijet
0

Manje granica unutar Evropske unije

FENA
Pomalo u sjeni drugih bitnih događanja, evropski ministri unutrašnjih poslova ovih su dana zaključili proces koji se može nazvati istorijskim, javlja dopisnik Glasa Amerike iz Bruxellesa.

Naime, nakon što su ocijenili da je devet država, članica Unije, s područja centralne i istočne Evrope, uspješno izvršilo sve pripreme za pridruženje takozvanoj ”šengenskoj zoni,“ ministri unutrašnjih poslova su protekle sedmice konačno dali zeleno svjetlo da od 21. decembra ove godine potpuno nestanu granice između sadašnje, takozvane ”šengenske“ zone, i novih evropskih članica.

Novo, ”šengensko,” društvo čine Mađarska, tri baltičke zemlje, Malta, Poljska, Slovačka, Češka i Slovenija. To praktično znači da će do kraja ove godine u 21 državi EU, kao i na Islandu i u Norveškoj, međudržavne granice postati prošlost.

Nakon "velikog praska" 2004. godine, kada je 10 država primljeno u članstvo Evropske unije, ovo se smatra najvećim evropskim ”otvaranjem“...

Evropski komesar za unutrašnje poslove Franco Frattini tim je povodom izjavio: "Poduzeli smo zaista historijski korak da ukinemo unutrašnje granice i proširimo ”šengensku“ zonu. Biće to ogroman korak u pravcu garantiranih sloboda kretanja građana Evrope."

Tako se, polako ali sigurno, ostvaruje vizija potpisnika Sporazuma o zajedničkoj granici, zaključenog u luksemburškom selu Scheveningen 1985. godine između Belgije, Luksemburga, Holandije, Njemačke i Francuske, sporazuma koji je na snagu stupio pet godina kasnije.

Danas, tačnije ove sedmice, ”šengenski“ prostor će dobiti i novi, kompjuterizirani sistem zajedničke baze i obrade podataka o svima koji pokucaju na njegove granice.

Frattini ističe: "Sadašnji evropski lideri neće, uvjeren sam, načiniti tu grešku da dovedu u pitanje važnost šengenskog prostora, kao prostora slobodnog kretanja i ukupne slobode. Neophodno je, međutim, osnažiti sigurnost tog prostora kako kriminalci svih vrsta i pobuda ne bi imali koristi od činjenice da mogu slobodno prelaziti iz zemlje u zemlju."

Druga strana ove priče je činjenica da su sa nestajanjem unutrašnjih granica jačale vanjske granice Evropske unije i unutarnji sigurnosni sistemi zemalja članica. Tako ”šengenski“ certifikat zaslužuju one države koje, osim dobre volje, imaju i efikasne instrumente kontrole vlastitih granica okrenutih ostatku svijeta.

Obaveza uspostave sigurnih i dobro kontroliranih granica se odnosi i na zemlje zapadnog dijela Balkana, za koje će Zapad ostati jednako udaljen kao i do sada. Jedina šansa za državljane tih zemalja da se kreću ”šengenskom“ zonom su vizne olakšice koje bi, prema obećanju Bruxellesa, trebale stupiti na snagu nekoliko dana nakon zaživljavanja novog, proširenog, ”šengenskog“ prostora.